SUĐENJE MERČEPU

Svjedok: Iz Pakračke poljane pušten sam nakon mnogih intervencija

24.04.2012 u 16:47

Bionic
Reading

Bivši zatočenik u Pakračkoj poljani Dušan Maletić posvjedočio je danas da je iz zatočeništva pušten trećeg dana nakon što ga je optuženi Tomislav Merčep izvijestio da su za njega intervenirali mnogi prijatelji i rođaci

Svjedok Maletić prepričao je na zagrebačkome Županijskom sudu kako ga je u Zagrebu bez ikakvog naloga uhitio pokojni Stipe Mađarelo, nakon čega je zatočen u Pakračku poljanu, gdje mu je pomoćnik vladina povjerenika za zdravstvo za Pakrac Đorđe Gunjević ispričao da su mu udarcem u prsni koš slomili rebra.

Mađarelo mu je, pak, rekao da se iz Zagreba čeka Merčepa koji će odlučiti o njegovu puštanju. Trećeg dana zatočeništva razgovarao je s Merčepom, koji mu je rekao da je mnogo svjedokovih prijatelja i rođaka interveniralo i jamčilo za njega kako bi ga se pustilo na slobodu. Nakon toga je i pušten bez ikakve potvrde ili bilo kakvog dokumenta.

Za svjedoka je intervenirao i zapovjednik topništva u Daruvaru Mirko Fotak, koji ga je i odvezao iz Pakračke poljane.

Bivši pripadnik pričuvne postrojbe MUP-a Dario Dujić rekao je da ne zna da je u Pakračkoj poljani bio zatvor, o čemu je, dodao je, čitao samo u novinama. Ustvrdio je da Merčepa u Pakračkoj poljani nikad nije vidio te da ga ondje 'nisu baš' spominjali.

Rekao je da su pripadnike pričuvne postrojbe MUP-a u medijima poslije nazvali 'merčepovcima', no oni se nikada nisu tako međusobno zvali. 'Sebe smo smatrali hrvatskim policajcima', dodao je.

Merčepa je prvi put vidio na televiziji, a zatim na gospićkome bojištu i na Zagrebačkom velesajmu, gdje je, po svjedokovim riječima, skupljao ljude za obranu Pakraca.

Dujić je rekao da u Gospiću i Pakračkoj poljani nikada nije vidio ni Sinišu Rimca, Igora Mikolu, Muniba Suljića, Miroslava Bajramovića i Zvonimira Zakošeka, 'merčepovce' kojima se prije sudilo za zločine u Pakračkoj poljani. Optužen je bio i Mađarelo koji je umro pa mu se nikada nije sudilo.

Pukovnik HV-a i bivši načelnik za poginule pripadnike HV-a pri Ministarstvu obrane Mladen Pezelj svjedočio je o ekshumaciji u Pakračkoj poljani krajem 1995.

Rekao je da su pronađena trupla bila u plastičnim vrećicama i 'u lošem stanju'. Pripadnici UNPROFOR-a, koji su počeli ekshumaciju, rekli su mu da su očekivali više od tisuću žrtava, ali su pronašli njih 19. Rekli su mu i da su te ljude ubili hrvatski vojnici.

Trupla su po nalogu bojnika Ivana Grujića prevezena na obdukciju u bjelovarsku bolnicu, što je svjedoku bilo nelogično i neobično jer su se obdukcije inače obavljale u Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu.

U bjelovarskoj bolnici drugog dana su mu rekli da obdukcija nije obavljena, a tri do pet mjeseci poslije dobio je nalog da trupla pokopa na pravoslavnom groblju u Kukunjevcu. Pokopao ih je u rovu dugačkom 30 metara, ali na dubini od tri metra, većoj od uobičajene, 'kako bi bio siguran da nitko neće neovlašteno raditi ništa s tim mrtvim tijelima'. O tome je izvijestio samo Grujića, kojemu je telefaksom poslao nacrt groba i oznake tijela.

No svjedok je rekao da je lani slučajno od kolega iz Zavoda za sudsku medicinu doznao da su obavili ekshumaciju na groblju te da su trupla bila na dubini od 160 do 180 centimetara i da ih je bilo 20, a ne 19. Rečeno mu je i da su obducirana te da su uzeta tkiva za DNA analizu, no svjedok je ponovio da je siguran da se to nije obavilo prije nego što ih je on pokopao. Dodao je da je on sa svojim ljudima trupla označio brojevima od jedan do 19, a na fotografijama koje su mu pokazane u sudnici označena su brojevima većim od 19.

Pezelj je ustvrdio da je bilo dosta nelogičnosti u postupanju s truplima, od toga da ih 'unproforci' nisu prevezli u Zagreb na obdukciju do toga da osobni dokumenti pronađeni uz neka trupla nisu uzeti i vraćeni rodbini, pa je svjedok zaključio da su sve radile nekvalificirane osobe.

Suđenje se nastavlja sutra svjedočenjem novih svjedoka.

Merčep je optužen da je kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a odgovoran za nezakonita uhićenja, zlostavljanja i ubijanja civila sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja 1991. godine.