Globalna financijska kriza ima razoran učinak na obitelji u istočnoj Europi i srednjoj Aziji, s rizikom da te regije unazadi za petinu ciljeva smanjivanja siromaštva u proteklom desetljeću, navodi Svjetska banka u izvješću 'Kriza pogađa domove'
Kućanstvima u tim zemljama sada je više nego ikada potrebna socijalna pomoć, upozorila je Svjetska banke u svom izvješću.
Do 2010. godine, moglo bi biti 10 milijuna siromašnih ljudi više u tim regijama, uz dodatnih 25 milijuna koji su gotovo bili srednja klasa, a sada su tek iznad granice siromaštva, s mogućim gubitkom domova, radnih mjesta i osnovnih usluga.
Novo izvješće, daje jedinstveni pogled na učinke globalne financijske krize na razini kućanstava. Prema njegovim nalazima, obitelji su pogođene šokovima kreditnog tržišta, rastom cijene roba i usluga te rastućom nezaposlenošću.
"Globalna financijska kriza poništava značajna postignuća na poboljšanju životnog standarda ostvarena u regiji istočne Europe i srednje Azije u zadnjih nekoliko godina", izjavio je Luca Barbone, direktor programa za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje u odjelu Svjetske banke za istočnu Europu i srednju Aziju.
"Jedan od tragičnih učinaka krize je da su zemlje srednjih prihoda, koje su provele zaokret, najteže pogođene. U zemljama regije, stope nezaposlenosti su narasle a ekonomske aktivnosti su doživjele kolaps. Siromaštvo će rasti, a obitelji će se naprezati do krajnjih granica", kazao je Barbone.
U izvješću se navodi da je test stresa, koji je nedavno provela Svjetske banka na kreditima kućanstava, pokazao da postojeći makroekonomski šokovi kao posljedica kamatnih stopa, tečaju i prihoda kućanstava, mogu povećeti broj obitelji koje više ne mogu otplaćivati kredite.
Budući da hrana predstavlja jako veliki dio potrošnje kod siromašnih građana, u nekim zemljama Europe i srednje Azije niskih prihoda, udio za hranu može biti 70 do 80 posto, pa će siromašni potrošači ponovo biti najranjiviji.
Svjetska banka upozorila je da u nizu zemalja regije, uključujući Bjelorusiju, Moldaviju i Ukrajinu, vlasti moraju prilagoditi cijene energenata s razinom gospodarskog oporavka idućih godina.
Prema preporukama Barbonea "vlade se moraju usredotočiti na 'pametnu' potrošnju kako bi zaštitile svoje siromašne građane.
U istraživanju je Hrvatska svrstana zajedno s istočneoeuropskim članicama EU.
