Ultimatum svrgnutoga honduraškog predsjednika Manuela Zelaye ne ostavlja ostavlja mnogo mogućnosti da se postigne neki kompromis na pregovorima kojima bi se uz američku potporu riješila kriza koja je već postala test latinskoameričke demokracije
Zelaya je 28. lipnja vojnim udarom smijenjen i protjeran u egzil, a najnovije pregovore u Kostarici uvjetuje vraćanjem na dužnost do subote ponoći, te prijeti da će se tajno vratiti u Honduras i ponovno preuzeti vlast. Odbija svaku mogućnost sporazuma u po kojem bi pristao na podjelu vlasti iako će se i o tom prijedlogu raspravljati na razgovorima.
'Ako dotad ne bude takva rješenja, smatrat ću kostarikanske pregovore neuspješnima', rekao je Zelaya na konferenciji za novinare u petak navečer u honduraškom veleposlanstvu u Nikaragvi.
'Vraćam se u Honduras, ali neću vam odati ni datum, ni vrijeme ni mjesto niti ću reći idem li kopnom, zrakom ili morem'.
Nije objasnio ni što će zatim poduzeti. Ali početkom tjedna rekao je da Honduras ima ustavno pravo pobuniti se protiv nelegitimne vlasti. Njegova ministrica vanjskih poslova Patricia Rodas rekla da će se, ne uspiju li pregovori, Zelaya vratiti u Honduras i osnovati paralelnu vlast 'koja će voditi, ja bih to nazvala, konačnu bitku'.
Prijelazna vlada u toj zemlji najavila je da će Zelayu uhititi vrati li se. Neki analitičari smatraju da su pregovori u Kostarici posljednja prigoda da se izbjegne veći sukob, možda i građanski rat u Hondurasu.
Kostarikanski predsjednik Oscar Arias, dobitnik Nobelove nagrade za mir, koji posreduje u ovim pregovorima između Zelaye i honduraških vlasti, ipak je izrazio umjereni optimizam jer su stajališta dviju strana 'omekšana'.
Vojska je zbacila Zelayu s vlasti, u prvom državnom udaru u Srednjoj Americi nakon hladnog rata, jer njegovu namjeru da raspiše referendum o ukidanju ograničenja broja predsjedničkih mandata nisu prihvatili honduraški parlament i vrhovni sud.
Honduraški ustav dopušta samo jedan četverogodišnji predsjednički mandat. Zelayi on završava u siječnju sljedeće godine. Državni udar u Hondurasu osudile su Sjedinjene Države, UN i države Latinske Amerike.
Ovo je najveća politička kriza u Srednjoj Americi od američke invazije na Panamu 1989. godine. Honduras je bio stabilna demokratska zemlja otkako je početkom 80-ih godina završila vladavina vojnog režima.
Do raspisivanja predsjedničkih izbora zemlju vodi privremeni predsjednik, donedavni predsjednik parlamenta, Roberto Micheletti.
