Već godinama poznata po političkoj nestabilnosti, Italija, u kojoj se vlade i premijeri nižu kao na tvorničkoj traci, u nedjelju bira 630 zastupnika Predstavničkog doma i 315 članova Senata. O kojoj razini nestabilnosti je riječ, ponajviše govori podatak kako je Italija od proteklih općih izbora 2013. godine imala tri koalicijske vlade kojima su na čelu bili Enrico Letta, Matteo Renzi te još uvijek aktualni Paolo Gentiloni, sva trojica iz Demokratske stranke (PD).

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, ta stranka lijevog centra ima podršku 30 posto građana, a gotovo identične rezultate ima i populistički Pokret pet zvjezdica (M5S), dok pokret Naprijed Italija (Forza Italia) četverostrukog premijera Silvija Berlusconija ima podršku 15 posto Talijana, baš kao i populistička i antimigrantska Sjeverna liga (LN).

U središtu ovih izbora pitanja su koja se ponajviše tiču posrnulog gospodarstva te migrantski problemi jer je Apeninski poluotok sabirno središte migranata iz obližnje Sjeverne Afrike. Predstojeći izbori popraćeni su nizom prosvjeda pristaša čitavog političkog spektra, a kako se oni bliže, sve je veća realnost da niti jedna stranka neće biti u stanju sastaviti vladu, što će, predviđaju analitičari, dovesti do dugotrajnih i iscrpljujućih koalicijskih pregovora, a mogući su i novi izbori.

Analizirajući postojeću situaciju samo nekoliko dana pred izbore, glavni igrači ovog 'festivala demokracije' su bivši premijer Silvio Berlusconi i šef Naprijed Italije, potom još jedan bivši premijer, Matteo Renzi iz Demokratske stranke, te čelnik Pokreta pet zvjezdica Luigi di Maio.

Europsko jedinstvo na ispitu

Sva trojica imaju vlastitu viziju toga kako Italiju izvući iz krize, osobito gospodarske, što je u središtu ovih izbora za koje dobri poznavatelji prilika u nama susjednoj zemlji kažu kako će, bez obzira na konačni ishod, dodatno oslabiti eurozonu i dovesti europsko jedinstvo u pitanje.

Kako je Italija jedna od najvažnijih država Europske unije, koja čini visokih 11,3 posto ukupnog europskog BDP-a te je treća najveća sila unutar eurozone, sasvim je jasno da su sve oči Bruxellesa uprte u izborni dan nakon kojeg će biti nešto jasnija slika o budućnosti fiskalnog dogovora koji uređuje pravila donošenja proračuna da bi se ostvarila veća koordinacija gospodarskih politika u eurozoni. Upravo je ta reforma europskog fiskalnog dogovora ključna za jačanje temelja gospodarske i monetarne unije.

Čelnik demokrata Renzi i prvi čovjek Pokreta pet zvjezdica Di Maio već neko vrijeme rade na poticanju pregovora oko fiskalnih odredbi EU-a, dok se Berlusconijeva desna koalicija snažno opire fiskalnim odredbama te snažno zahtijeva uvođenje dvostruke valute u obliku eura i lire.

Stoga ne čudi to da je, kako se bliži izborni dan, među najtvrdokornijm apologetima eurozone, poput njemačke kancelarke Angele Merkel te francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, zavladala panika. Naime upravo su iz Italije stigli pokušaji za novom rundom pregovora oko fiskalnog paketa te micanjem s dnevnog reda Macronova prijedloga o postavljanju jedinstvenog niza ministara financija i novog procesa donošenja proračuna u svih 19 članica eurozone.

Gospodarstvo na koljenima

Postojeće stanje u puzećem talijanskom gospodarstvu u najmanju ruku nije blistavo i zahtijeva hitan oporavak. Nisu sjajne ni projekcije, pa tako Međunarodni monetarni fond predviđa da će tijekom godine Italija i nadalje stagnirati, uz sve veći broj nezaposlenih mladih. Ne treba smesti s uma ni to da Italija muku muči s javnim dugom koji se smatra među najvećim u svijetu, a koji se zbog ukinutih olakšica i rasta kamata više ne da kontrolirati.

Osim gospodarskog potresa, Rim mijenja svoje stajalište spram još jednog saveza, onog vojnog. Naime vrlo je vjerojatno da će čelnici Pokreta pet zvjezdica ili Sjeverne lige, ukoliko budu činili buduću vlast, pokrenuti pitanje sudjelovanja talijanske vojske u misijama NATO-a i smanjivanja broja vojnih baza koje su razasute diljem 'čizme'. To vruće pitanje svakako će uzdrmati jedinstvo zapadnog vojnog saveza i to u trenutku dok su napetosti između Sjevernoatlantskog saveza i Rusije na vrhuncu.

Problem su i migranti za koje je čelnik Sjeverne lige Matteo Salvini pripremio rješenje u vidu hitne deportacije svih pridošlica, a njegovu prijedlogu na populističkom valu ide u prilog sve veći broj kaznenih djela koja su počinili upravo migranti.

Baš kao u Njemačkoj, u kojoj je gotovo identičan pokret u obliku Alternative za Njemačku nedavno prestigao socijaldemokrate i postao druga najjača politička opcija u najmnogoljudnijoj zemlji EU-a, Italija bi mogla postati poligon za jačanje populizma, što će se, uvjereni su analitičari, pokazati i nakon nedjeljnih izbora.

Iako je broj političkih kombinacija nakon izbora velik, samo je jedna stvar sigurna, a to je da Silvio Berlusconi zasigurno neće peti put postati premijer jer ima zabranu obavljanja javne dužnosti povezane s osudom za utaju poreza. Zabrana vrijedi do iduće godine, dokad će ovaj multimilijarder na valu populizma zacementirati svoju poziciju vođe bloka desno orijentiranih stranaka i sasvim sigurno određivati sastav idućih talijanskih vlada.