Vladajuće talijanske stranke u subotu su od Sergia Mattarelle zatražile da nastavi obnašati dužnost predsjednika države i u drugom mandatu, nakon što ni u tjedan dana glasanja nisu uspjele postići dogovor o kompromisnom kandidatu.
Mattarella (80) je i ranije odbacivao mogućnost ostanka na toj dužnosti, a molbu još nije komentirao, no s obzirom na ugroženu političku stabilnost zemlje, čini se malo vjerojatnim da će se uspjeti oduprijeti pritisku.
"Talijani ne zaslužuju dodatnu pomutnju u državi", rekao je Matteo Salvini, čelnik desno orijentirane stranke Lige, od Mattarelle zatraživši "da se žrtvuje" za dobrobit zemlje.
I premijer Mario Draghi u subotu je nazvao Mattarellu te ga je pozvao da ostane na dosadašnjoj dužnosti, rekao je politički izvor.
Premda je Draghi jasno dao do znanja da bi on želio preuzeti predsjedničku funkciju, glavne stranke odbile su ga predložiti, dijelom zbog bojazni da bi tako nagla promjena uloga mogla prouzročiti raspad krhke vlade.
Drugi se put uzastopno od predsjednika Italije traži da obnovi svoj sedmogodišnji mandat. Godine 2013., kada je na čelu države bio Giorgio Napolitano, politički čelnici nisu uspjeli pronaći kandidata za konsenzusno rješenje.
Napolitano je nevoljko pristao, no nakon dvije godine, čim je formirana nova vlada, odstupio je s dužnosti, otvarajući put za mjesto predsjednika države Mattarelli.
Promatrači nagađaju da bi, ako Mattarella pristane na drugi mandat, kako se od njega očekuje, i on podnio ostavku čim bi to omogućila politička situacija.
I dok Salvinijeva Liga i Forza Italia prihvaćaju mogućnost statusa quo, njihovi saveznici iz nacionalno-konzervativne političke stranke Fratelli d'Italia, koji se nisu pridružili vladajućoj koaliciji, osudili su bilo kakvo manevriranje iza kulisa.
Čelnica te stranke, Giorgia Meloni optužila je svoje saveznike da "ustupaju" predsjedničko mjesto kako bi osigurali da vlada ostane na vlasti do kraja mandata 2023.
Ulozi su vrlo visoki. Predsjednik je u Italiji moćna figura koja imenuje premijera i često ga pozivaju upomoć pri rješavanju političkih kriza u trećem po veličini gospodarstvu eurozone u kojemu vlade prosječno opstaju oko godinu dana.