Prošlog tjedna Belgijanci su zabilježili 60 godina otkako je održan Expo 58, glamurozna 200-dnevna svjetska izložba kojom su 1958. proslavili poslijeratni društveni, kulturni i tehnološki napredak. Pozdravljen kao 'važno mjesto u kolektivnom pamćenju belgijskog naroda', Expo 58 sadržavao je i nešto što današnjim Belgijancima nije na ponos: posljednji 'ljudski zoološki vrt' na svijetu.

Naime, u to vrijeme Kongo je još bio belgijska kolonija (80 puta veća od svog kolonizatora), pa su organizatori izložbe željeli bijelim Europljanima zorno pokazati život crnaca u 'prirodnim uvjetima'. Na tri hektara zemlje omeđene bambusovom ogradom podigli su tropski vrt i u njemu 'tipično' kongoansko selo te u njega doveli 598 'originalnih' žena, muškaraca i djece da u nacionalnoj odjeći glume afričku svakodnevicu. 'Kada živi izlošci ne bi reagirali na zahtjeve i provokacije posjetitelja, ovi bi im bacali novčiće i banane', izvještavao je tada jedan novinar.

Nakon pet godina preuređenja i 75 milijuna utrošenih eura u Bruxellesu je također najavljeno otvaranje Kraljevskog muzeja Centralne Afrike s novim stalnim postavom. On se nije mijenjao od 1920. jer – prema tvrdnji novog direktora tog muzeja Guida Gryseelsa - belgijsko društvo nije bilo spremno revidirati kolonijalnu prošlost. O njoj se prvi put počelo razglabati koncem devedesetih, a belgijski kurikulum je sve donedavna bio sazdan isključivo na tvrdnji 'mi smo im donijeli civilizaciju'.

Još jedna vijest iz Belgije. Budući da je njihova vojska posijedjela, jer je prosječna dob pripadnika 44 godine, a na 1000 civila dolazi samo 2,6 vojaka, vojni vrh želi privući milenijce mekanijim režimom tako da im se tijekom vikenda dopusti boravak kod kuće u obiteljskom krugu. Mnogi veterani i obrambeni stručnjaci tvrde da bi takva politika potkopala koheziju u jedinicama i bila opasan presedan za druge zapadne vojske.

'U ratnu zonu ne idete s dečkima kojima nedostaje mama', komentira to u Guardianu bivši padobranac i čelnik nizozemskih veterana Danny Lams.

Prošlog tjedna u Londonu i Windsoru održan je redoviti petodnevni sastanak čelnika vlada Commonwealtha (CHOGM). Društvo od 53 nacije s pet kontinenata i 2,4 milijuna stanovnika okuplja se godišnje da 'zajednički promovira napredak, demokraciju i slobodu'. Domaćica Theresa May tom se prigodom ispričala zbog 'povijesne greške' prema tzv. 'generaciji Windrush' i njezinim potomcima, migrantima iz 12 karipskih zemalja. Oni su 1948. bili pozvani u Britaniju (prve su dopremili brodom Windrus) da kao radna snaga pomognu obnoviti ratom porušenu zemlju i u to su vrijeme smatrani građanima Britanskog Carstva.

No nekima od pola milijuna pristiglih Karibljana kasnije su bile uskraćene britanske putovnice (dokumenti iz stare domovine više im nisu vrijedili) i zdravstvena zaštita iako su desetljećima uredno plaćali porez, dok nekima i danas prijeti deportacija. Za to je dobrim dijelom kriva promjena zakona u vrijeme šestogodišnjeg mandata Therese May na mjestu ministrice unutarnjih poslova.

Za Theresu May ovogodišnji je sastanak zemalja Commonwealtha očito bio vrijeme isprika: izjavila je duboko žaljenje zbog uloge Britanije u kriminaliziranju odnosa među spolovima u bivšim kolonijama. Istospolni odnosi još su ilegalni u 36 od 53 zemlje Commonwealtha, među kojima je u devet njih maksimalna kazna doživotna tamnica.

Ono što nismo znali jučer doznajemo sada. Britanski The Guardian prošle srijede objavio je vijest da su tri belgijske kemijske firme kažnjene jer su opskrbljivale Irak kemikalijama, od kojih se jedna mogla koristiti za proizvodnju bojnog otrova sarina.

I dok je prošle srijede grupa stručnjaka UN-a trebala kročiti u Dumu da ispita je li i koji je otrov 7. travnja korišten u napadu na zadnju pobunjeničku enklavu, od čega je umrlo nekoliko desetaka civila, priča o trovanju nervnim otrovom novičokom dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i kćeri Julije sišla je s naslovnica. Pravog epiloga nema jer nema nedvojbenih dokaza o počinitelju. Ono što se pouzdano zna jest činjenica da su u znak solidarnosti s Velikom Britanijom 31 zemlje povukle iz Moskve 153 diplomata, a Moskva zauzvrat poslala kući 170 diplomata iz tih zemalja. Dijelovi grada Salisburyja, naročito restoran i pub u kojima su se Skripali kretali za vrijeme trovanja, bit će zapečaćeni mjesecima jer će 190 vojnih specijalista za nervne otrove i RAF-ovaca čistiti teren, što će koštati milijune funti. Inače, mjesto zločina postaje sve popularnija turistička atrakcija.

Gotovo je s dinastijom Castro. Kubanski parlament prošlog tjedna izabrao je Miguela Diaz-Canela kao jedinog kandidata za izbor novog predsjednika države. Diaz-Canel je desna ruka Raula Castra, koji je 2006. preuzeo komunističko prijestolje od bolesnog brata Fidela. To još ne znači da će se Kubanci potpuno osloboditi Castrovih. Raul namjerava ostati na čelu kubanske Komunističke partije do sljedećeg kongresa 2021.

Redovni predsjednički izbori u Turskoj tek su za godinu i pol, ali Recep Erdogan je prilično nestrpljiv, toliko nestrpljiv da ih je prošlog tjedna najavio za ovaj lipanj. Autokratsku vlast treba držati dok je čvrsto u ruci.

Kinezi su zabavljeni trgovinskim ratom sa SAD-om po sistemu malo mrkve, malo batine. Peking namjerava ublažiti spor s Washingtonom nudeći olakšice proizvođačima automobila i zrakoplova pri kupnji kineskih tvornica, ali istodobno najavljuje 179 posto carine na uvoz siraka, vrste žitarice koja se koristi za stočnu hranu i proizvodnju u Kini omiljene žestice maotai. Amerikanci su 2017. izvezli u Kinu 4,76 od pet milijardi ukupnog kineskog uvoza siraka, u vrijednosti od 1,1 milijardu dolara. Zašto je na meti baš sirak? Valjda zato što se najviše proizvodi u Teksasu i Kanzasu, a te su savezne države žestoke zagovornice Donalda Trumpa. Da pokažu Amerikancima zube, Kinezi su se spremni odreći i maotaija.

P.S. Koja je zemlja najveća zagovornica ekohrane na svijetu? Uzbekistan. Njihova je vlada upozorila građane da moraju 'učinkovito' koristiti svoje okućnice, tj. na njima sami uzgajati povrće, voće ili uzgajati perad i stoku. Dvaput godišnje kontrolirat će ih policija, poreznici i lokalni informatori, a u slučaju neposluha, utrostručit će im se porez na zemljište. Predsjednika Šavkata Mirzijajeva (naslijedio je Islama Karimova nakon njegove smrti 2016.) zabrinula je činjenica da građani kupuju krumpir i mlijeko, umjesto da ga sami proizvode. On se hvali time da na uzbekistanskom Pantovčaku i sam uzgaja 110 kokoši, višak jaja mijenja za meso i jogurt, a tijekom vikenda s obitelji čisti kokošinjac.

'Ako ste predsjednik, niste drukčiji. I on mora svakodnevno raditi', poručuje Mirzijajev svojim Uzbekistancima.