Važnije od izvanfakultetskih aktivnosti njihove profesorice studenti ocjenjuju profesoričina predavanja, seminare i ispite, a većina komentara govori u prilog njezinoj velikoj predanosti poslu i susretljivosti. Kažu da su predavanja jasna, seminar konkretan i zanimljiv, a na usmenom ispitu postavlja nekoliko pitanja te ne inzistira na štreberskim odgovorima.

'Uvjerljivo najkorisniji seminar do sada. Tko god može dobiti taj seminar, neka se pograbi za njega! Jako korisno, zanimljivo, a i Hrabarica je izuzetno susretljiva prema seminaristima! Ugodna je ispitivačica, prava uglađena dama; nikada ne kasni, nema oscilacija u raspoloženju kao 90 posto profesora na ovom faksu, jako se trudi i na predavanjima i na seminarima... Jedina katedra do sada kojoj ne nalazim apsolutno nikakvu zamjerku!', tako je nanizao pohvale jedan od korisnika foruma Pravokutnika.

Nekoliko negativnih komentara tiču se isključivo određenih stavova profesorice, a dio studenata smatra ih konzervativnima i ne slažu se s njima.

'Ponekad se stvarno čini da joj je Biblija znanstvena podloga. Dosta je konzervativna. Upotrebljava termine lezbijka i peder na predavanju, što je još ok, ali izjave tipa 'ne bih da je medicinska sestra koja me pere u bolnici lezbijka', uzimanje Rumunja kao primjera za džeparenje i tako... Nisam ja ultraliberalan, ali ovakva značajna suprotnost mi je odbojna. Kako je to njezina stvar, ocjenu joj nisam smanjio za dvije, ali za jednu sam morao', ocijenio je jedan od studenata.

Za tportal profesorica Hrabar kaže da je, unatoč dojmu da je javnost izrazito polarizirana oko odluke Ustavnog suda o obustavi primjene novog Obiteljskog zakona, to samo prividno jer je struka jedinstvena po tom pitanju.

'Istina je da cjelokupna struka, a to su svi profesori i asistenti, ma koliko nas malo bilo, ali svi s katedri za obiteljsko pravo u Zagrebu, Splitu i Rijeci, zatim odvjetnici te suci i djelatnici centara za socijalnu skrb, s kojima sam razgovarala nakon donošenja zakona i nakon odluke Ustavnog suda, a nije ih malo, smatra da je zakon neprovediv, konfuzan, nelogičan, neshvatljiv, nejasan. Davanje ovoj cijeloj situaciji, kroz medije na koje ima utjecaja, intonaciju političkog i ideologijskog sukoba te osobnih ambicija ili, kako to ministrica neprestance govori, 'taštine', moje osobne ili ponekad, kaže, i cijele akademske zajednice, neprimjereno je, odraz je kulture nedijaloga, neuvažavanja struke i osobne osvete', ustvrdila je profesorica Hrabar, smatrajući da je sporni zakon 'toliko loše napisan da struka to još do sada nije vidjela'.

S obzirom na vrlo opsežno objašnjenje Ustavnog zakona o obustavi primjene Obiteljskog zakona, profesoricu Hrabar pitali smo koje njegove odredbe smatra osobito neusklađenima s Ustavom.

'Oko stotinu odredaba je predmetom ocjene. Već se spominjalo da nema odredbe o dobi, to jest 18 godina, kad se stječe punoljetnost, što je jedan od primjera zakonske praznine i šlamperaja. Naši kolege s građanskog prava 'hvataju se za glavu' zbog toga. No tu su i ostali primjeri: pravo djeteta na stanovanje neprovedivo je; roditelju kojeg lišavate prava na roditeljsku skrb možete iznimno ostaviti kontakte s djetetom, što je stupidno i samo po sebi proturječno; nejasno je kad je nadležan parnični, a kad izvanparnični sud u nekim slučajevima, nije određeno kako se dokazuje postojanje izvanbračne zajednice...', navodi profesorica Hrabar.

Kakve pravne posljedice sada proizvodi odluka Ustavnog suda, odnosno kakve će pravne posljedice ona donijeti u sudskoj praksi i praksama centara za socijalnu skrb? Smatrate li da će vraćanje primjene Obiteljskog zakona iz 2003. uzrokovati određene probleme i koje?

'Vraćanje na Obiteljski zakon iz 2003. neće prouzročiti nikakve loše posljedice, već olakšanje, jer je to zakon koji je bio u praksi deset godina, a na njega su suci, odvjetnici i djelatnici centara za socijalnu skrb navikli i nisu imali primjedaba cijelo to vrijeme. Poznato mi je da suci u potpunosti razumiju što i kako s predmetima koji su u tijeku, a koje sukladno odluci Ustavnog suda treba dovršiti po Obiteljskom zakonu iz 2003. i ne vide ama baš nikakve zapreke jer za to postoje procesna sredstva i pravila. Dakle ni stranke ni itko drugi neće biti u lošijoj poziciji. Priče o ugroženosti prava djece neistinite su', kategorički tvrdi Hrabar. Dodaje da kaosa ne bi trebalo biti jer, i prema rješenju Ustavnog suda, ministar pravosuđa, ministrica socijalne politike i mladih te ministar uprave trebaju izraditi naputke sucima, centrima i matičarima.

I prije aktualne problematike profesorica Hrabar našla se nekoliko puta u fokusu (podijeljene) javnosti. Udruga Zagreb Pride dodijelila joj je 2011. treće mjesto na top listi homofoba desetljeća, što je žiri obrazložio time da se profesorica 'u svojoj misiji protiv pederskih i lezbijskih parova poziva na prirodno pravo i životnu zajednicu žene i muškarca, koji jedino čine obitelj'. Tako je Dubravka Hrabar govorila i prije deset godina, uoči kampanje za usvajanje nesretnog Zakona o istospolnim zajednicama, što je rezultiralo prvom aktivističkom gerilskom akcijom bacanja plakata po Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu.

Bivši ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović imenovao ju je 2009.  predsjednicom Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju. 'Milinovićev zakon o umjetnoj oplodnji' ocijenjen je konzervativnim i nazadnim pa ga je poslije dolaska na vlast Kukuriku koalicije tadašnji ministar zdravlja Rajko Ostojić liberalizirao (i modernizirao).

Profesorica Hrabar surađivala je s udrugom U ime obitelji, a ona je Ustavnom sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona, jedne od najvažnijih inicijativa ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić. Ona je nakon ustavnog pada zakona javno prozvala profesoricu Hrabar da je i prije donošenja ovog zakona, zato što je bila u drugoj radnoj skupini, zaprijetila da će učiniti sve da ga sruši.

'Ovaj zakon je pao na osobnim taštinama', zaključila je Opačić. Istaknula je kako su Obiteljski zakon pisali stručnjaci, profesori obiteljskog prava, suci, odvjetnici. 'Zakon je pisala struka, a ja sam politička osoba na čelu Ministarstva koje brani ovaj zakon i branit ću ga i dalje', poručila je.

Jedna od stručnjakinja koja je radila na spornom Obiteljskom zakonu aktualna je dječja pravobraniteljica Ivana Milas Klarić, a njoj je Dubravka Hrabar bila mentorica i nadređena profesorica na Pravnom fakultetu. Prošle godine u srpnju Općinski sud u Zagrebu uvažio je tužbu zbog mobbinga koju je Milas Klarić podnijela protiv profesorice Hrabar. Prema sudskoj presudi, zagrebački Pravni fakultet mora, s kamatama, dječjoj pravobraniteljici platiti 200 tisuća kuna odštete zbog štete koju je trpjela kao žrtva mobbinga Dubravke Hrabar. Sud je ocijenio da fakultet, kao poslodavac obiju profesorica, nije spriječio zlostavljanje, a trebao je. Sukob je izbio nakon što je Milas Klarić, tada docentica na katedri, 2013. iz Ministarstva socijalne politike i mladih pozvana u radnu skupinu za izmjene Obiteljskog zakona, nakon čega ju je profesorica Hrabar izvrgnula uvredama na osnovi kojih je sud presudio da je psihički zlostavljala i ponižavala docenticu Milas Klarić u cilju ugrožavanja njezina ugleda, časti i ljudskog dostojanstva.