Nisu se, naravno, mogli predvidjeti točan opseg i snaga odjeka, no budući da je Snowden odlučio strateški dijeliti informacije o svekolikom i sveprisutnom američkom nadzoru, preko odabranih medija kao što su Guardian, Washington Post, Spiegel, Le Monde, aktualnu situaciju bilo bi možda najtočnije opisati kao sverastuću napetost u odnosima SAD-a i saveznika.

Trenutno je u fokusu Europa, slijedom otkrića o nadzoru francuskih građana i državnih čelnika Angele Merkel i Davida Camerona (navodno je sveukupno 35 svjetskih čelnika na listi za prisluškivanje, prenosi Guardian). Europski čelnici nisu dosad uspjeli pokazati neku jasniju i artikuliraniju frontu obrane spram američke intruzije na privatnost građana, no najnovija otkrića primorat će i vječno oprezne državnike na kakvu konkretniju manifestaciju otpora. S aktualnog sastanka čelnika EU-a u Bruxellesu, François Hollande i Angela Merkel zatražili su sporazum o nešpijuniranju.

No zato se Europski parlament pokazao bitno proaktivnijim u odgovoru na američko 'njuškanje' te je preko Komisije za civilne slobode pozvao na reviziju postojećih europskih ugovora o prijenosu podataka sa SAD-om. Navodno američka strana ne poštuje svoj dio dogovora o poštivanju ne samo prava na privatnost građana, već i o pravnoj zaštiti tajnih podataka.

Problemi sa saveznicima daju se detektirati i u ostatku svijeta. Brazil je tako otkazao službeni posjet SAD-u slijedom otkrića o prisluškivanju predsjednice Dilme Rousseff, a ista praksa otkrivena je i u slučaju meksičkih državnika.

Saudijska Arabija, navodno pouzdani saveznik SAD-a, zbog izostanka intervencije u Siriji zaoštrila je odnose s partnerom, kao i Jordan, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati. Turska je, pak, zbog nedjelovanja u Siriji, sklopila lukrativni ugovor o raketnoj obrani s Kinom.