Mnogi hrvatski liječnici, osim plaće, ubiru prihode od farmaceutskih kuća s kojima surađuju. Nasuprot uvriježenom mišljenju, takve transakcije nisu nužno nezakonite, poput nagrađivanja liječnika u zamjenu za propisivanje lijekova određenih tvrtki, čemu je svjedočio slučaj Hipokrat. Do kraja lipnja, neke farmaceutske kuće koje posluju u Hrvatskoj objavit će podatke o novčanim transakcijama prema zdravstvenim radnicima i organizacijama u 2015. godini, a na popisu će se naći imena onih hrvatskih liječnika koji su u dobroj vjeri, iako to nisu morali, pristali da im se otkrije identitet
Neviđena transparentnost koju će iskazati farmaceutske kuće nije pala s neba; riječ je o usklađivanju njihove poslovne prakse sa smjernicama Europske komisije i preporukom Europskog udruženja inovativnih proizvođača lijekova (EFPIA) s ciljem jačanja povjerenja građana kako u industriju tako i u zdravstvene radnike i organizacije. Osim toga, ne razotkriva se cijela industrija, već samo inovativne farmaceutske kompanije, dakle proizvođači originalnih lijekova čija djelatnost ovisi o povratnim informacijama liječnika s terena.
Od 20. do 30. lipnja popise novčanih transakcija liječnicima i organizacijama objavit će na svojim internetskim stranicama 25 proizvođača lijekova koji posluju u Hrvatskoj, okupljeni u Inovativnu farmaceutsku inicijativu (iF!), inače članicu EFPIA-e. Sve članice EFPIA-e u 33 države moraju, sukladno Kodeksu o objavljivanju podataka, najkasnije do 30. lipnja učiniti dostupnima javnosti podatke o novčanim transferima zdravstvenim radnicima i organizacijama.
Na razotkrivanje pristalo oko 12 posto liječnika?
Prema Kodeksu EFPIA-e, zdravstveni radnik je 'liječnik, stomatolog, pripadnik ljekarničke ili sestrinske profesije, ali i svaka osoba koja u obavljanju svojih profesionalnih aktivnosti može propisivati, kupovati, izvršavati nabavu, opskrbu ili izdavanje lijekova'. Za razliku od nekih drugih zemalja, u Hrvatskoj zdravstveni radnici, zahvaljujući Zakonu o zaštiti osobnih podataka koji često odnosi prevagu nad javnim interesom, mogu odbiti dati suglasnost za javnu objavu podataka o prihodima koje su primili od farmaceutskih kuća. U tom slučaju njihovi podaci objavit će se u sklopu zbirnih podataka, bez otkrivanja identiteta.
Prema preliminarnim procjenama uključenih u proces, svega oko 12 posto svih zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj koji su u 2015. surađivali s farmaceutskim kućama pristalo je na javnu objavu identiteta. Nije išlo glatko ni sa zdravstvenim organizacijama i stručnim društvima koji su strahovali da će ih javnost razapeti na križ zbog dodatnih, nerijetko visokih prihoda.
'Objava je u interesu liječnika i pacijenata; pokazuje da većina liječnika nije korumpirana'
U Koaliciji udruga u zdravstvu (KUZ) smatraju da takve objave za liječnike ne mogu biti štetne, tim više što rad udruga mora biti u potpunosti transparentan i svatko u Registru udruga može provjeriti sve podatke o pojedinoj udruzi ako to želi. Ivica Belina, predsjednik KUZ-a, naglašava da su pacijenti sve informiraniji i mogu pravilno procijeniti vrijednost objavljenih informacija.
'Objava omogućuje pacijentima da imaju uvid u kompetencije i vještine svog liječnika, što može samo pozitivno utjecati na njihov ugled te omogućuje pacijentima uvid u propisanu terapiju koja im je dana i je li to u cilju ishoda liječenja ili u interesu prodaje pojedinog lijeka. S druge strane, pokazuje da većina liječnika nije korumpirana i transparentnim pokazivanjem svojih podataka mogu tome samo posvjedočiti', navodi Belina.
Američki liječnici gube dozvolu ako ne objave sve podatke
Prema njegovom mišljenju, prijenos vrijednosti s farmaceutskih tvrtki na liječnike najbolje je definiran u SAD-u, u kojem svi liječnici moraju objaviti podatke o njima prenesenoj vrijednosti (plaćena predavanja, dodatna edukacija, plaćena putovanja i kotizacije za sudjelovanje na kongresima, plaćeni stručni i znanstveni radovi i sl.), a u protivnom mogu izgubiti dozvolu za rad.
Upravo po uzoru na Amerikance, EFPIA je na razini Europske unije obvezala farmaceutske tvrtke da objavljuju svoje podatke o prijenosu vrijednosti, a u Hrvatskoj su do sada unatrag dvije godine objavljivani samo podaci o donacijskim i sponzorskim ugovorima s organizacijama civilnog društva, kaže Belina. Od 2016. moraju objavljivati podatke o prenesenoj vrijednosti na liječnike i stručna društva, bez obavezne objave imena pojedinaca i organizacija.
Macan: Ljudi koji su pristali na objavu identiteta su istinski heroji
'Ljudi koji su pristali da im se prvima objavi identitet su de facto heroji. Riskiraju da ih netko zbog toga prozove, a važno je upravo da svi shvate da se ti ljudi nemaju čega bojati i da svi oni zapravo rade za dobrobit svojih pacijenata. Oni su u ovom trenutku istinski heroji jer pristaju na potpunu transparentnost u zemlji u kojoj je potpuna transparentnost nepoznanica, pa i u politici', kaže Krešimir Macan, vlasnik i direktor agencije za odnose s javnošću Manjgura, angažirane da pomogne predstaviti cijelu priču.
Na simpoziju 'Mediji i zdravlje', koji je proteklog vikenda održan u Grožnjanu, Macan je upozorio na moguću svađu među liječnicima, kao jednu od neželjenih posljedica objave podataka. 'Objavi na oglasnoj ploči plaće zaposlenika i firma ti propada', kazao je Macan te je za tportal dodao da će se sada vidjeti koji liječnici puno putuju i puno rade. 'Ovo su inovativne kompanije i pružaju priliku onima koji žele biti top u nečemu da to i budu kroz kliničke studije i usavršavanja.'
Kao i u svim drugim profesijama, pristup poslu varira i među liječnicima, a za razvijanje novih lijekova neprocjenjiva su znanja liječnika o reakcijama bolesnika. Činjenica je da u Hrvatskoj ne postoji sustavni model financiranja izobrazbe liječnika te HZZO daje pravo farmaceutskim tvrtkama da upravo to organiziraju, pa i da podmire troškove liječnicima koji pohode dodatnu edukaciju i često aktivno sudjeluju na medicinskim i edukativnim sastancima.
U svakom slučaju, objava imena liječnika koji aktivno surađuju s proizvođačima lijekova i primaju naknadu za svoj doprinos razvoju znanosti prvi je korak ka većoj transparentnosti sustava iz kojeg je proizašla najveća optužnica u povijesti hrvatskog pravosuđa - slučaj Hipokrat s čak 364 optuženih liječnika, ljekarnika i posrednika.