Na Fakultetu političkih znanosti, 8. i 9. studenoga, održala se međunarodna konferencija 'Europeizacija i suvremene demokracije'. Trenutno najaktualnija tema moderne političke znanosti okupila je najbolji tim istraživača o europskim integracijama kako iz najrazvijenijih dijelova Europe, kao što je Njemačka, zatim Poljske i Češke, koje su zbog tranzicijskog elementa dosta slične Hrvatskoj, ali tako i iz zemlje u kojoj se trenutna situacija u okviru EU-a odvija znatno lošije, Grčke
Svjetski poznata imena politologije Stavrakakis, Markowski, Anna Milada Vachudova, Michael Hill, Sonja Grimm i naši domaći stručnjaci raspravljali su o europeizaciji Jugoistočne Europe i Europskoj uniji kao regionalnom akteru u postkomunističkoj Europi te kako se mijenja uloga političkih stranaka u političkim sustavima zemalja Europske unije.
'Potrebne su učinkovite institucije i sustav koji će ograničiti djelovanje političkih stranaka', zaključio je Andrija Henjak s Fakulteta političkih znanosti. Prema rezultatima njegova istraživanja, stranački rascjep u Hrvatskoj još uvijek je zasnovan na nacionalno identitetskim i kulturnim varijablama, a ne na ekonomsko institucionalnim. Hrvatski stranački sustav pokazuje unikum, a to je stabilnost biračkog tijela HDZ-a nasuprot izrazite nestabilnosti biračkog tijela lijevo liberalnih stranaka.
Koristeći Machiavellijevu teoriju liderskog zadobivanja i održavanja vlasti, politolozi Krešimir Petković i Enes Kulenović, prikazali su lidersko vođenje vlasti političkih stranaka kroz vladavinu hrvatskih prinčeva: moć, politika i vizija od 90-ih do danas. 'Sanader je imao Machiavellijev tip vladavine. Okrenut europeizaciji, gledao je isključivo osobne interese i korist, a viziju političku nije imao', zaključio je Petković. 'Iako se za vrijeme Tuđmana pojavio status građana i njihova prava, njegova vladavina je bila izraženi nacionalizam, a razvili su se privatizacija i klijentelizam.'
O ulasku Hrvatske u EU stručnjakinja Anna Milada Vachudova kaže: 'Vrlo male promjene će se dogoditi ulaskom Hrvatske u EU. Pretpristupni proces učinio je svoje jer zahtjeva najveće promjene i pripremu za ulazak u Europu, a glavne razlike biti će vidljive u otvaranju novih tržišta, inozemnim ulaganjima i očekivanom ekonomskom rastu. Hrvatska je vrlo dobro geografski pozicionirana i očekuje velike benefite u sektoru turizma.' O odnosu na susjedne zemlje BiH i Srbiju, Vachudova smatra da Hrvatska sada treba pomagati svojim susjedima. 'Trebala bi prije svega pomoći vladajućoj politici u BiH i njihovim političarima ekstremistima. Zatim usklađivanjem uvoza i izvoza, trebalo bi nastaviti izvoz iz BiH u Hrvatsku, a osim ekonomske, trebalo bi nastojati razviti regionalnu transportnu infrastrukturu kao što je povezivanje cesta sa Beogradom i Sarajevom na boljoj razini.'
Konferenciju je uživo popratio Radio Sljeme, intervjuirajući na temu europeizacije Zdravka Petaka, profesora Javnih politika i financija na Fakultetu političkih znanosti:
'EU je bio okvir koji je omogućio izrazit napredak članica do negdje 2005. Sada se treba gledati kako preživjeti, kako naći posao i živjeti s time.'
Na pitanje koje europske vrijednosti trebamo usvojiti budući da se širenjem granica EU-a šire i njezine vrijednosti, Petak smatra: 'Odnos prema plaćanju poreza, prema radu, djelotvornost, da se smanji veliki udio sive ekonomije, manja sklonost korupciji, razvoj ruralnih politika, programe socijalne i ekološke politike. Realno, to je vrlo skupa politika, ali dugoročna korist će biti ostvariva za desetak i više godina. Ruralni prostor Hrvatske na granici sa BiH je prostor na kojem je politika ruralnih područja jako velika.'
Povodom obilježavanja 50. obljetnice najstariji fakultet političkih znanosti u ovom dijelu Europe nagrađen je Medaljom grada Zagreba. Na prigodnoj svečanosti održanoj jučer u palači Dverce dekanu Nenadu Zakošeku medalju je uručio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.