Ako iziđete na ulice Zagreba i počnete se raspitivati o EU, dobit ćete raznolike odgovore. 'Hrvatsko pravosuđe postat će bolje, efikasnije i puzdanije', smatra umirovljenik Veljko Jovanović. Akademkinja Borka Lugarić slaže se sa stavom da bi ulazak u EU mogao popraviti stanje u pravosuđu, ali je u principu protiv članstva jer će opteretiti zemlju brojnim financijskim obavezama. Antonija Letinić, kulturna radnica, nada se da bi određeni napredak mogao biti ostvaren, ali ona se boji da bi tu nadu mogli potkopati ekonomski problemi s kojima se suočava sama EU.

Drugi razlozi onih koji su za ulazak, piše BBC, jesu veća sloboda studiranja i putovanja ili mogućnost lakšeg pronalaženja posla. Oni koji su protiv smatraju da će životni troškovi porasti, kao i da će drugi državljani EU-a oteti dobro plaćene poslove Hrvatima u vlastitoj zemlji. Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta u Zagrebu predviđa 'kreativnu destrukciju' privatnog sektora kad se Hrvatska pridruži Europskoj uniji. Švaljek navodi da Hrvatska već sada ima problema s tržišnim natjecanjem na jedinstvenom europskom tržištu, gdje teško ili nikako ne izvozi. Također, Hrvatska ekonomija je već na koljenima. Oko 120 tisuća ljudi izgubilo je posao u posljednjih pet godina, a stopa nezaposlenosti je porasla sa 14 na 20 posto. Cijeli sektori, poput građevinarstva, su propali. U međuvremenu, hrvatski kreditni rejting je srušen dva puta posljednjih mjeseci, a direktna strana ulaganja su pala za 80 posto od 2008. i sada se nalaze na razini iz 1999. godine, navela je ona za BBC.

Od 2008. godine BDP je pao za 11 posto i nastavlja padati, a 'svjetlo na kraju tunela se ne vidi', objašnjava Ivo Jakovljević, novinar koji piše o ekonomskih temama. Cijela priča o hrvatskom članstvu u Europskoj uniji činila se malo kontradiktornom hrvatskim nacionalistima koji su vodili borbu za odvajanje od bivše komunističke federacije. Da, navodi BBC, Europska zajednica zajedno sa UN-om pomogla je ugasiti rat u Hrvatskoj, ali se ubrzo postavilo pitanje zašto bi se nakon tolike borbe za neovisnost prvi put u povijesti Hrvatska željela pridružiti Euroslaviji.

U poslijeratnim godinama pitanje članstva u Europskoj uniji nije se potenciralo. Hrvatska je bila izolirana, a zemlja je bila pod pritiskom EU-a i drugih sila vezano uz izručenje optuženih za ratne zločine Haagu.
Kada su se 2004. godine u takozvanom 'velikom prasku' brojne istočnoeuropske postkomunističke zemlje, uključujući i bivšu jugoslavensku republiku Sloveniju, priključile Europskoj uniji, Hrvatska je bila tek na početku procesa. Nakon što je ta ista Slovenija kasnije blokirala hrvatske pristupne pregovore zbog graničnog spora, potpora članstvu se stropoštala na 29 posto. Poslije je narasla na 45 posto, ali su oni koji su protiv i neodlučni i dalje u većini.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić smatra da je pravi broj koji reflektira odnos građana prema Europskoj uniji izražen na referendumu o pridruženju, kada je 66 posto birača koji su izašli na izbore podržalo članstvo. Ona je naglasila da je za Hrvatsku ključna stabilnost koju članstvo donosi. Nakon rata koji je odnio preko 10 tisuća života, zemlja još vida rane, kao i ostali u regiji koji su bili uključeni u sukob.

'Dugotrajna stabilnost je ključni cilj za Hrvatsku jer u proteklih 100 godina ni jedna država na Balkanu nije opstala duže od prosječnog ljudskog života', kazala je ona. U Hrvatskoj je još uvijek je raširena sumnja i neznanje o Europskoj uniji, ali isto tako u Zagrebu vjeruju da ni u EU ne znaju mnogo o Hrvatskoj. Nogometna reprezentacija je među 10 najboljih na svijetu i dobro je znana među ljubiteljima sporta, ali mnogo se manje zna o umjetnosti i bogatom kulturnom i povijesnom naslijeđu Hrvatske. Kako bi to ispravilo, Ministarstvo kulture po ključnim europskim prijestolnicama održava seriju predstavljanja u nastojanju da se premosti samo asociranje Hrvatske uz sunce i more ili, još gore, nacionalizam i netrpeljivost.