'Sjedinjene Američke Države nikada neće pomoći Europi ako bude napadnuta i napustit će NATO, koji je mrtav', riječi su koje je Donald Trump, prema tvrdnji europskog povjerenika Thierryja Bretona, izgovorio predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen 2020. godine, dok je još bio predsjednik SAD-a.

Ta je izjava posebno odjeknula sada, kada je Trump počeo osvajati američke države na republikanskim predizborima, a posljednje ankete daju mu prednost od šest posto pred aktualnim američkim predsjednikom Joeom Bidenom, s kojim bi se itekako mogao naći u konačnoj utrci za čelno mjesto u američkoj politici.

Iako do izbora u SAD-u ima još devet mjeseci, sve se pomno prati i u Europi, s kojom Trump, dok je bio na čelu Amerike, nije imao idealne odnose. Mnogi se stoga pitaju treba bi Stari kontinent strahovati od njegova povratka na mjesto američkog predsjednika.

Ima se tko brinuti

'To je već razvikano pitanje, no stvari nisu tako jednostavne. Trumpa znamo, vidjeli smo njegov prvi mandat i znamo kako se ponaša te koja je njegova politička agenda. U Europi to nije nepoznanica i Europa već promišlja koji bi to bili njegovi eventualno drastični koraci. Između ostalog se smatra da se u tom slučaju ne može računati na vojnu sigurnosnu komponentu SAD-a i zato se u Europi govori o povratku vojnog roka, o novim ulaganjima itd. Naravno, ne možemo tvrditi da će to doista biti tako, nitko to ne može znati unaprijed', kaže za tportal vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

Napominje da se i u samoj Americi pripremaju za eventualni povratak Trumpa na vlast. 'Kongres je unaprijed odlučio da SAD ne može istupiti iz NATO-a. Nisu ni Amerikanci posve stali sa strane i, kao Europljani, kao da su u nekoj fazi iščekivanja što će biti. Niti mi stojimo skrštenih ruku niti dvostranački američki dužnosnici stoje skrštenih ruku. Govoriti o tome da se trebamo bojati ili strahovati od Trumpova povratka normalno je za novinske članke, za naslove, ali ne za državničku razinu. Ima se tko brinuti o svemu tome da se ne bismo morali brinuti svi', poručuje Avdagić.

U izjavi da SAD neće pomoći Europi ako bude napadnuta Avdagić vidi jedan problem, a to je da se o tome ne pita samo Trumpa. 'On ima nekakav svoj stav, no bi li to doista bilo tako, nešto je posve drugo. Ne znamo kako će izgledati njegov drugi mandat. Prije svega još smo daleko od izbora, međutim postoji još nešto - i u njegovu prvom mandatu velik utjecaj imali su ljudi oko njega. Još ne znamo ni tko će biti njegov kandidat za potpredsjednika, a kamoli da znamo tko će biti predstojnik ureda te savjetnik za nacionalnu sigurnost. Odabir ljudi za te funkcije reflektirat će američku politiku. U Obaminu mandatu Biden je bio ključan za politiku prema Europi, ovom dijelu Europe. Puše li Europa na hladno? Ne bih rekao tako, rekao bih da je Europa, odnosno EU, skupina vrlo ozbiljnih zemalja koje ništa ne prepuštaju slučaju. Spremamo se i na najgore i ne trebaju ljudi misliti da je Europa umorna i posve nesposobna starica te da ne može bez svoje mlađe sestre Amerike. Može, samo se trebamo osvijestiti', poručuje Avdagić.

Međutim postavlja se i pitanje Ukrajine. Trump u posljednje vrijeme opetovano ponavlja da bi se rješenje za mir u Ukrajini našlo za jedan dan da je on predsjednik. Pritom mnogi ne zaboravljaju njegove ranije izjave da bi Ukrajina trebala prepustiti nešto teritorija Rusiji ako bi to bilo rješenje.

Slon u staklarni

Avdagić upozorava da se stav SAD-a prema Ukrajini već mijenja te da to nema toliko veze s Trumpom. 'Promjena se već dogodila - Senat i Kongres nisu potvrdili novi paket pomoći za Ukrajinu. Trump nije na čelu države, dovoljni su bili republikanci. Pitanje je hoće li uopće biti izglasan taj paket. Trumpa se jako puno mistificira. On je svojevrstan politički slon u staklarni jer se tako ponašao. Međutim ne možemo reći da je bio u potpunosti loš za sve, jer američka ekonomija profitirala je u nekoj mjeri. Ne smatram Trumpa idealnim političarem, doista ga smatram slonom u staklarni jer on razbija neke stvari koje nije oportuno razbijati. Razbija savezništva, a pokušava stvoriti neka nova. Sjetimo se kada je pokušao poboljšati odnose sa Sjevernom Korejom, a s druge strane je u potpunosti narušio odnose s Iranom', napominje Avdagić.

Za vrijeme prvog Trumpova mandata u odnosima s Europom bilo je napeto i u trgovinskom smislu, no tu se stvari nisu puno promijenile ni njegovim odlaskom s vlasti. Hoćemo li opet gledati trgovinske ratove, pitamo Avdagića.

'U nekoj mjeri vjerojatno da, i to će biti najviše usmjereno prema Njemačkoj. Trump je tu nekakav američki sebični političar i to je dosta kompleksno pitanje. Europa i SAD pokušali su doći do trgovinskog sporazuma, pregovori su bili strahovito teški i, nažalost, od toga nije bilo ništa. Trumpova administracija tu nije pomogla, no to se nije promijenilo ni promjenom predsjednika. Jesmo u nekoj fazi 'nedobrih' trgovinskih odnosa i to će se nastaviti, možda donekle i produbiti s Trumpom. Činjenica je da oni žele smanjiti svoj trgovinski deficit s Europom i to će u nekoj mjeri ovako ili onako doći. Vidimo danas da Europa slabi u nekim segmentima - u automobilskom segmentu što se tiče električnih vozila, tu smo izuzetno slabi. Neke stvari vrijeme će donijeti samo po sebi ako Europa ne poradi sama na sebi', zaključuje Avdagić.