Europski obrambeni sektor nalazi se pred velikim izazovima u pronalasku kvalificiranih radnika, upozoravaju predstavnici industrije. Sektor se sve teže nosi s potrebama za specifičnim vještinama, a istovremeno se suočava s rastućom konkurencijom tehnoloških tvrtki koje privlače stručnjake iz područja umjetne inteligencije, analitike i digitalne tehnologije
'Ovo je jedno od razdoblja s najintenzivnijom potragom za novim zaposlenicima u povijesti Leonarda, čak intenzivnije nego u prijašnjim sukobima', priopćila je talijanska tvrtka Leonardo, specijalizirana za zrakoplovstvo u vojnoj industriji, u izjavi za Euronews. Pritom se referirala na razdoblja ratova u Iraku i Afganistanu.
Rast potražnje za kvalificiranom radnom snagom
Nedostatak osoblja i potrebnih vještina nije problem samo za ovu talijansku kompaniju, već predstavlja 'zajedničku zabrinutost' cijelog europskog obrambenog sektora. Industrija trenutno surađuje s nacionalnim i europskim institucijama na pronalasku rješenja za premošćivanje ovih izazova i povećanje proizvodnih kapaciteta.
'Aero i svemirska, obrambena i sigurnosna industrija u Europi, posebice u zemljama poput Italije i Velike Britanije – koje su ključna tržišta za Leonardo – suočavaju se s teškoćama u usklađivanju potražnje za radnom snagom i potrebnih vještina', dodaje tvrtka.
'Brzo zapošljavanje velikog broja specijaliziranog osoblja predstavlja značajan izazov, osobito na već napetom tržištu rada', naglašava i predstavnik Udruženja europske obrambene, sigurnosne i zrakoplovne industrije (ASD).
Digitalna transformacija povećava potražnju
Leonardo, međunarodni industrijski koncern s 53.000 zaposlenih diljem svijeta, naglašava da sve veće teškoće u zapošljavanju nisu isključivo povezane s trenutnim sukobima, već i s ubrzanom digitalizacijom sektora.
Obrambena industrija sve više razvija i primjenjuje nove tehnologije, poput umjetne inteligencije, obrade velikih podataka, napredne analitike i kvantnih tehnologija, što dovodi do povećane konkurencije s tehnološkim divovima u potrazi za vrhunskim stručnjacima.
'Kako se tehnologija nastavlja razvijati, potražnja za novim vještinama neizbježno će rasti, a neke od tih kompetencija trenutačno su rijetke na tržištu', ističe predstavnik španjolske tvrtke Indra, specijalizirane za informatičke i obrambene sustave.
Dodatni problem predstavljaju geopolitički faktori jer velike obrambene kompanije ne mogu zapošljavati stručnjake iz zemalja koje nisu dio političkih i strateških saveza.
Međutim rat u Ukrajini promijenio je percepciju javnosti o obrambenoj industriji. 'Invazija na Ukrajinu 2022. godine naglasila je ključnu ulogu obrambene industrije u zaštiti društva i demokracije, čime je postalo lakše privući kandidate', tvrdi glasnogovornik ASD-a.
Što je potrebno Uniji u idućim godinama?
Europska obrambena industrija generirala je u 2023. godini oko 581.000 radnih mjesta i ostvarila promet od 158,8 milijardi eura. Očekuje se daljnji rast jer Europa jača svoje obrambene kapacitete u sve nestabilnijem geopolitičkom okruženju.
Europska unija računa na svoju prvu strategiju obrambene industrije za poticanje vojne proizvodnje unutar bloka. No proizvođači traže i dugoročna jamstva o narudžbama i investicijama, što bi im olakšalo zapošljavanje i razvoj kadrova.
Kako bi se ublažio problem nedostatka stručnjaka, tvrtke ulažu u unutarnji razvoj talenata, programe obuke mladih profesionalaca, mentorstvo i praktične projekte.
Top 14 obrambenih kompanija u EU prema prihodu
- Airbus (multinacionalna), Leonardo (Italija), Thales (Francuska), Rheinmetall (Njemačka), MBDA (multinacionalna), Naval Group (Francuska), Safran (Francuska), Saab (Švedska), KNDS (multinacionalna), CEA (Francuska), Fincantieri (Italija), PGZ (Poljska), Thyssen Krupp (Njemačka), Hensoldt (Njemačka)
Strategija za 2024. godinu ističe da su manjak radne snage i stručnih vještina posljedica dugogodišnjeg nedostatnog ulaganja u obrambene programe, kao i percepcije sektora kao neprivlačnog za karijeru.
'Europljani su desetljećima zanemarivali obrambeni sektor, a vlade, oružane snage i industrija pokušavaju nadoknaditi izgubljeno vrijeme nakon što su godinama uživale u tzv. mirnodopskoj dividendi – sve do ruske invazije na Ukrajinu', ističe Daniel Fiott iz Centra za sigurnost u Bruxellesu.
'Brutalna stvarnost glasi da europska obrambena industrija jednostavno nije spremna za rat. To se mora promijeniti – i to brzo', dodaje.
Digitalne vještine na vrhu liste prioriteta
Prema istraživanju Europske obrambene agencije (EDA), najtraženije vještine u nadolazećim godinama bit će one povezane s digitalizacijom, uključujući umjetnu inteligenciju i strojno učenje.
Među najtraženijim stručnjacima bit će tako inženjeri autonomnih sustava, stručnjaci za kibernetičku sigurnost, inženjeri za obradu podataka i informacija te dizajneri softvera.
No i tradicionalni segmenti industrije, poput zavarivanja, izrade limenih konstrukcija i sklapanja dijelova, trebat će kvalificirane radnike koji razumiju tehničke zahtjeve vojske i mogu upravljati složenim projektima.
Kako se rješava problem?
Industrija već poduzima određene korake da bi riješila problem nedostatka stručne radne snage. U tijeku su inicijative kao što je Assets+, europska alijansa za strateške vještine u razvoju novih obrambenih tehnologija.
'Napori su već u tijeku – uključujući one koje provodi sama industrija – ali razmjeri izazova zahtijevaju širi i odlučniji pristup u kojem ključnu ulogu moraju igrati vlade i akademska zajednica', zaključuje glasnogovornik ASD-a.
Europa se suočava s izazovima koji ne uključuju samo financiranje, već i prilagodbu obrazovnog sustava i razvoj dugoročnih strategija za privlačenje talenata u obrambeni sektor. Pitanje je hoće li poduzeti korake dovoljno brzo kako bi nadoknadila izgubljeno vrijeme i osigurala svoju sigurnost u budućnosti.