Nedavni kvar u nuklearki Krško uzburkao je duhove. Iako stručnjaci tvrde da niti u jednom trenutku sigurnost građana nije bila dovedena u pitanje, udruge za zaštitu okoliša upozoravaju kako se takve situacije, svega nekoliko desetaka kilometara od hrvatske granice, događaju sve češće
Za najnoviji incident 'kriva je' 45 centimetara duga šipka, koja je prilikom redovitog remonta pala u bazen s potrošenim gorivom. Iako su iz Krškog rekli da niti u jednom trenutku nije bila ugrožena sigurnost radnika i okolnog stanovništva, udruge za zaštitu okoliša ništa ne žele prepustiti slučaju.
"Greenpeace traži da se svi elementi goriva izvade iz reaktora, da se obavi inspekcija svih elemenata i da cijelo to vrijeme nuklearka u Krškom ne smije raditi", rekao nam je Zoran Tomić iz hrvatskog Greenpeacea, kojeg brine činjenica da se u Krškom sve češće događaju kvarovi.
Iako međunarodni stručnjaci tek trebaju utvrditi kako je šipka upala u reaktorski bazen i na temelju toga procijeniti je li ugrožen nastavak rada elektrane, hrvatski nuklearni stručnjaci poručuju - diže se buka nizašto. Takva oštećenja nisu neuobičajena za nuklearnu industriju, mnoge elektrane u Europi imaju ih češće, ističe Saša Medaković iz Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost.
"Neobično za NE Krško je to što se do sada takav događaj nije dogodio i nemaju iskustva sa saniranjem. To je razlog zašto su pozvali stručnjake iz Francuske, da im daju stručno mišljenje kako najbolje pristupiti saniranju tog problema", dodaje Medaković.
Na zadnjem europskom testu sigurnosti, Krško je proglašena najsigurnijom nuklearkom u Europi. "Od nje dobivamo 20 posto ukupne električne energije. Odbacivanje toga i okretanje obnovljivim izvorima energije za Hrvatsku bi u ovom trenutku bilo neozbiljno i prilično skupo", smatra predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva Davor Grgić.
"Krško je elektrana u koju smo uložili novac, koja je u stanju još neko vrijeme raditi na ekonomičan i siguran način. Obzirom na našu ukupno situaciju, ne vidim da smo poduzeli bilo što ozbiljno da bi to zamijenili, a niti bi u ovoj situaciji to sebi mogli priuštiti", smatra grgić.
Hrvatska će Krško koristiti još dugo - rok je do 2023. godine. Okretanje obnovljivim izvorima energije nije isplativa opcija, s obzirom da oni ovise o vremenskim uvjetima, a ujedno i državnom budžetu, koji je ionako na klimavim nogama. Stoga odabir izvora električne energije za profesora Grgića nije upitan.
"Zapitajte se bi li u običnom životu željeli imati posla samo s čovjekom koji vam je spreman pomoći kad to njemu odgovara. I unutar njegovih mogućnosti, jasno", rekao je Grgić.
