Kao što zastupnike u Hrvatskom saboru očito bole prepone od sjedenja na sjednicama, pa ih masovno zaobilaze, iz istog je razloga sablasno prazan Ukrajinski parlament.

Da postidi kolege zbog nedolaženja na radna mjesta i popuni praznu fotelju do sebe, nezavisni zastupnik u ukrajinskom parlamentu Borislav Bereza prošlog je petka donio sa sobom na sjednicu jednog Počekuša. Počekuš je gipsana mini kopija skulpture zvane Homunculus Loxodontus nizozemske umjetnice Margriet van Breevoort, izložene u Medicinskom centru sveučilišta u Leidenu, a simbolizira strpljivog pacijenta koji beskonačno čeka liječniki pregled. Snimku skulpture netko je prije mjesec dana stavio na društvene mreže i od tada je Ukrajinci i Rusi obožavaju, nazvavši je 'Počekun', po naški Počekuš.

Bereza time protestira što od 322 zastupnika u Parlament dolazi jedva njih 150.

'Kao većina Ukrajinaca, Počekuš čeka da zastupnici počnu dolaziti na posao i raditi. Za razliku od Ukrajine, njemu ne manjka ni vemena, ni strpljenja', piše Bereza na Facebooku.

'Prazna mjesta u Parlamentu prilično su žalosna slika. Naročito dok je ekonomija na intenzivnoj njezi. Počekuš je utjelovljenje naših nadanja i snova', komentirao je jedan fejsbukovac dovođenje Berezina gipsanog kolege u Parlament.

Hoće li se i zastupnik Pernar jednog dana u našem Saboru pojaviti barem u društvu lutke za napuhavanje?

U isto vrijeme moldavski slikar i kipar Stefan Esanu jednom svojom instalacijom zorno pokazuje što korumpirana politika čini njegovim sugrađanima. U najvećoj gradskoj knjižnici u Kišinjevu, na deset je paleta izložio 1,4 metra visoke planine novčanica – svaku tešku pola tone - u apoenima od 100 dolara. Time pokazuje kako izgleda hrpa od milijardu dolara, koliko je novca 2014. nestalo iz triju moldavskih banaka. Pokradene pare u iznosu osmine cjelokupnog godišnjeg BDP-a zemlje, prebačene su u sumnjive inozemne banke, zbog čega su gnjevni Moldavci mjesecima protestirali na ulicama glavnoga grada, optužujući Vladu kao glavnog krivca za tako grandioznu prevaru.

Tko će namiriti ukradeni novac? Raja, dakako, uz dogovor moldavske vlade i MMF-a, pa lokalni mediji o milijardi duga govore kao o Jobovu kamenu na leđima poreznih obveznika. Za tu svinjariju za sada je na devet godina osuđen samo bivši premijer Vlad Filat zbog zloporabe ovlasti, iako je poricao upletenost u krađu i – po poznatoj špranci – tvrdio kako su optužbe politički motivirane. Desetine ostalih dužnosnika, uključujući bankovne menadžere, još su pod istragom.

Ali što je milijarda moldavskih dolara prema tri milijarde eura plus 500 dodatnih njemačkih milijuna, koliko je zadnjih deset godina Europska unija utrošila u istraživanja novih tehnologija za poboljšanje svekolike sigurnosti u doba imigracijske poplave i terorističkih napada?

Što je EU doista dobila za te pare? To su istražili novinari Die Zeita u suradnji s reporterima De Correspondenta, L'Espressa, Le Monde Diplomatiquea i drugih medija iz deset zemalja EU-a, sljedeći puteve utrošenog novca u istraživačkom projektu nazvanom 'Sigurnost na rasprodaji'.

Ono što su otkrili, piše Die Zeit, jeste gusta, neprozirna mreža lobista, političara, istraživača i industrijalaca. U programu goleme potpore bespovratnim sredstvima, utrošeni su milijuni za čudne ideje o novim laboratorijima za otkrivanje droge i razoružanje terorista, a mnoge ideje nisu otišle dalje od ideje, jer su bile preskupe ili neprovedive. Trag novca najčešće vodi u francuske, španjolske, talijanske i švedske kompanije i institute, ali nitko se nije toliko omastio kao Fraunhofer-Gesellschaft, mreža od 80 njemačkih istraživačkih centara, dobivši 68 milijuna eura iz EU-fondova i 50 milijuna iz fonda za sigurnosni program njemačke vlade.

U desetogodišnjem programu jednu od najuspjelijih novih sigurnosnih tehnologija, tzv. anti-teroristički beton, razvili su Nijemci, ali umjesto EU-a prvi ju je koristio SAD. Riječ je o posebnom utvrđivanju visokih zgrada da odole svim vrstama napada, a korišten je u gradnji njujorškog One World Trade Centra, zamjene za srušene Blizance. Amerikanci su tako prvi profitirali od EU-novca utrošenog na zaštitu sigurnosti europskih građana, zaključuje Die Zeit.

Za to vrijeme Donald Trump izjavljuje kako 'Amerika mora opet dobivati ratove', zbog čega treba povećati troškove obrane za 54 milijarde dolara (oko sedam moldavskih BDP-a), što je porast od deset posto. Ali kad SAD kihne, Kina šmrca i obrnuto, pa se prema najavama vojnih stručnjaka Kinezi spremaju pojačati vojnu mornaricu kao odgovor na Trumpovu nepredvidivost.

Prema izvješću službenih medija, prošle su godine naručili 18 brodova, uključujući raketne razarače, korvete i fregate s navođenim projektilima. Jedva prođe tjedan bez najave o nabavci neke nove opreme, uključujući najnoviji brod s elektronskim izviđanjem, koji od prošloga siječnja plovi Istočnokineskim i Južnokineskim morem. Kao odgovor na kinesku rastuću vojnu silu, Trump pak obećava povećanje broja ratnih brodova s dosadašnjih 290 na 350, najavljujući 'najveće pojačanje u američkoj povijesti'.

A u priču o kinesko-američkim vojnim igrama upetljalo se i jedno golf igralište. Umjesto golfera, na luksuzni teren u južnokorejskom okrugu Seongju doseljava se američka stanica za proturaketne sustave (THAAD), jer s tog položaja može presretati rakete kratkog i srednjeg dometa i odgovoriti na provokacije Pjongjanga. Ali problem je u tome što mogu dosegnuti i kineski teritorij. Unatoč pokušajima Kineza da osujete sporazum između južnokorejske vlade i vlasnika igrališta, multimilijarderske grupe Lotte sa sjedištem u Seoulu i Tokiju, Amerikanci ipak dolaze pa uzrujani Peking poručuje Južnoj Koreji: 'Ne pretvarajte regiju u bure baruta!'

I ne staju samo na tome, nego putem dnevnika Global Timesa prijete posljedicama, sugerirajući građanima da ne kupuju ništa od 150 brendova konglomerata Lottea, koliko ih je, od hrane do elektronike, prisutno na kineskom tržištu. Ne gledajte južnokorejske sapunice i ne slušajte njihovu pop glazbu, poziva vlada kineske građane na bojkot inače omiljene uvozne zabave.

Barack Obama više nema takvih briga. Njemu i ženi ponuđeno je, prema informaciji Financial Timesa, 65 milijuna dolara za memoare, više no što je do sada dobio ijedan američki predsjednički par. Sjedi, piši i sjećaj se – neće se barem nitko pobuniti zbog sukoba interesa u slučaju preuzimanja nekog konkretnog posla. Po uzoru na Clintonove, i Obame osnivaju zakladu kojoj će prepustiti dio honorara.

P.S. Kako povećati natalitet? Rješenje dolazi iz malog švedskog gradića Overtornea u sjevernom dijelu zemlje, na granici s Finskom. Svim zaposlenicima u javnim gradskim službama seks treba biti službeno odobren kao poželjna aktivnost u pauzi za ručak, predložio je 'formalno i ozbiljno' zastupnik u gradskoj skupštini Per-Erik Muskos. 'Zašto uz teretanu, masažu, saunu i salatu od mariniranih kozica, ne bismo dodali malo podnevnog seksanja?' pita Muskos.

Zaposlenima će to povećati radni elan, a dječji će vrtići živnuti u gradu od jedva 4.500 stanovnika, poručuje taj 42-godišnji pravnik, ne upuštajući se u razradu logistike. Što je s privatnim sektorom, nije rekao. Tko kaže da djelatnici u švedskim javnim službama nisu privilegirani? Em imaju sigurnu plaćicu, em im lokalna zajednica financira podnevnu prokreaciju.