Znate li kako je izvršena selekcija islandske nogometne reprezentacije? Ako ste zaboravili, podsjećamo: hladna otočna državica zvana Island ima 332.529 stanovnika. Odbijete li od ukupnog broja 165.259 njih, koliko otpada na žene, ostaje 167.270 muškaraca. Izuzmete li dečke mlađe od 18 (40.546) i starije od 35 godina (82.313), kao i debeljuce koji ne mogu trčati kao Luka Modrić (njih 22.136), dobivate bazen iz kojeg se može izabrati repka.

Ali od preostalog broja morate odbiti 1.246 vodiča, koji vode turiste u razgledavanje kitova, 478 pratitelja aktivnosti vulkana i potresa, 1.934 pastira, 1.464 šišača ovaca, 23 bankara iza zatvorskih rešetaka, 194 slijepca, 7.564 bolesnih, 564 zdravstvena radnika, policajca i vatrogasca. Nakon što od preostalih još odbijete 8.781 nogometnog navijača, po jednog liječnika, fizioterapeuta, masažera i donositelja vode te sedam menadžera reprezentacije, ostaje 23 Islanđanina za formiranje nacionalne momčadi. Fali još jedan za izbornika. Zato je uvezen iz Švedske...

Island - najmirnija i najsigurnija zemlja na svijetu

Ova šala na račun simpatičnih Islanđana naveliko je kružila internetom tijekom ljetošnjeg Europskog prvenstva, kada je nogometni poluprofesionalni David pobijedio superprofesionalnog Golijata, Engleze, i ušao u četvrtfinale. Engleze su pobijedili pred prepunim stadionom, ali u utrci za sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu pred praznim stadionom u Zagrebu (danak svinjarijama naših navijača) izgubili su od Hrvata golovima Marcela Brozovića.

Čak i oni koji na zemljopisnoj karti ne znaju prstom pokazati Reykjavik ljetos su obožavali Islanđane, a turisti su hrlili uživati u gejzirima, termalnim izvorima i osjećaju sigurnosti. Jer prema globalnom indeksu za mir (GPI), Island je 2016. godine bio najmirnija i najsigurnija od 163 zemlje (obuhvaćaju 99 posto svjetske populacije) u kojima Institut za ekonomiju i mir procjenjuje stupanj mira i sigurnosti. Prema ocjeni tog globalnog think-tanka sa sjedištem u Sydneyju, Island je doista nedostižan rajski otok mira u svijetu u kojem iz sravnjenog Alepa izlaze tisuće izbjeglica, na prigodnoj izložbi u Ankari luđak ubija ruskog veleposlanika, a drugi fanatik na božićnom sajmu u Berlinu tegljačem kosi desetine nedužnih posjetitelja, tek koji dan prije najvećeg kršćanskog blagdana mira. Da spomenemo događaje samo posljednjeg tjedna adventa.

Ove 163 nezavisne zemlje Institut rangira na temelju 23 indikatora, uključujući razinu nasilnog kriminala, odnose sa susjednim državama, domaće konflikte, zadovoljstvo i sigurnost u društvu, stupanj militarizacije, doprinos UN-ovim mirovnim misijama, stupanj obrazovanja, jednakost spolova, političke slobode itd. Što Island čini rajskim otokom mira? Visok stupanj demokracije, 99 posto pismenih, besplatno obrazovanje za svakoga, najviše pročitanih i objavljenih knjiga. Nemaju vojsku, a bez oružja su ratovali samo jednom, sredinom prošlog stoljeća, zbog – bakalara. Ali i bakalarski rat bile su tek čarke s Ujedinjenim Kraljevstvom zbog prava na izlov ribe u sjevernom Atlantiku, u kojima su redovito izlazili kao pobjednici. Na Islandu nema kriminala, a da nije bankara, zatvori bi zjapili prazni. Nema ni komaraca, ne zbog Islanđana, nego zbog klime.

Sirija je uvjerljivo najopasnije mjesto na svijetu

U tako uređenoj oazi mira hrvatskom je nogometašu Igoru Jugoviću, kaže on, trebalo vremena da razuvjeri domaćine da Zagreb nije balkanski grad kriminala i mafijaško središte. Štoviše, na ljestvici od 163 najopasnije i najnemirnije zemlje svijeta (na prvim mjestima su očekivano nesretna Sirija, Južni Sudan i Irak) Institut za ekonomiju i mir Hrvatsku smješta na mirno 138. mjesto, što je izuzetno važna preporuka za turiste, dok Belgija nakon ovogodišnjih terorističkih krvavih događaja i Njemačka poslije najnovijeg masakra u Berlinu sigurno ne spadaju na samo dno popisa najmanje opasnih.

Danci već godinama uvjerljivo drže prvo mjesto na ljestvici sretnih naroda

Zato je Danska druga na ljestvici najmirnijih zemalja. I u njih se ponavljaju vrline slične kao u Islanđana, a Danci naročito vole isticati brigu za okoliš, pa su prije nekoliko dana ponosno objavili vijest da je u 2016. broj bicikala u Kopenhagenu za 13.100 nadmašio broj automobila, a do 2025. planiraju iz grada udaljiti sva vozila na četiri kotača i potpuno eliminirati ugljični dioksid. Austrija (treće mjesto) već godinama važi kao jedna od zemalja u kojima se najugodnije živi, s niskom stopom kriminala i ubojstava, ukoliko im se tu i tamo ne omakne kakav mračni Priklopil koji curicu Kampusch drži osam godina u podrumu ili incestuozni tata Fritzl koji iza osam vrata i osam brava 24 godine drži zatočenu kćer i pravi joj djecu. Unatoč šmekerskom životu na jastuku KundK sentimenta, Austrijanci ipak u 2016. nisu ulazili u ekskluzivni klub deset najsretnijih naroda i deset najbogatijih zemalja svijeta.

Kad je kupovna moć građana u pitanju, Hrvatske, nažalost, nema ni u zlatnoj sredini

Europljani se dive radišnim i pedantnim Švicarcima (peta najmirnija zemlja na svijetu 2016.) sve dok ih nesretni 'švicarci' iz domaćih banaka ne lupe po džepu. Finska (šesto mjesto) koristi vojsku samo za sudjelovanje u UN-ovim mirovnim operacijama te je svjetski prvak u smislenom obrazovanju i ravnopravnosti spolova. Od zemalja nekadašnjeg Istočnog bloka samo se Češka našla na listi deset najmirnijih zemalja svijeta u godini koja izmiče, a iz Azije dolazi tek Japan. Japanci baš nemaju navadu ubijati supruge i susjede kao u nas, vlakovi im jure 350 kilometara na sat i prosječno kasne od 10 do 16 sekundi. Iz Sjeverne i Južne Amerike na popisu je samo Kanada, čija vlast opetovano naglašava da joj je najvažniji zadatak osigurati građanima siguran život, a prema izvješću Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD), Kanađani su pri samom vrhu kada je riječ o zadovoljstvu životom. Ukratko, regionalni konflikti na Srednjem istoku i u sjevernoj Africi nakon teških u 2015. postali su još teži u 2016., ali kada se oni izuzmu, ostatak svijeta je ipak bio malo mirniji.

Mir i dobro, kažu naši. Koliko je dobro – dobro? Je li to bogatstvo? Ako jest, na tablici 10 najbogatijih na svijetu samo su tri europske zemlje (Luksemburg, Norveška i Švicarska), a pet sa Srednjeg istoka, predvođenog Katarom. Kako netko reče: nije važno koliko imamo, važno je koliko u tome uživamo. Ako je kvaliteta života dobra, onda u dobru od 30 europskih naroda najviše uživaju Danci, Švicarci i Nijemci, kaže Numbeo, globalna baza podataka koja miksanjem potrošačkih cijena, stope kriminala, kvalitete zdravstvene zaštite i drugih statistika dolazi do ljestvice na kojoj je Hrvatska u zlatnoj sredini, na solidnom 16. mjestu. Ako je riječ o sreći, onda su (opet) Danci 2016. među 157 naroda bili najsretniji ljudi na svijetu, Švicarci drugi, mirni Islanđani treći. I kako reče Albert Schweitzer, uspjeh nije ključ sreće, sreća je ključ uspjeha. A Hrvati? Bili smo 74., opet zlatna sredina. Zlatni mir i dobro.

P.S. Dok uživate u božićnoj sarmici i purici, a etažno centralno besprijekorno radi, možda se nije zgorega prisjetiti dijela izvješća Instituta za ekonomiju i mir koji kaže: broj izbjeglica i raseljenih lica posljednjeg desetljeća se udvostručio, narastavši od 2007. do 2016. na 60 milijuna, gotovo jedan posto svjetske populacije. U 2016. bilo je devet zemalja s više od 10 posto raseljenih građana, 20 posto u Somaliji i toliko u Južnom Sudanu, 60 posto u Siriji. Prema podacima UN-a, 72 posto Sirijaca nema pristup pitkoj vodi, a dva milijuna djece ne pohađa školu.