Dok je žiteljima Novalje i mjesta u blizini plaže na koju dolaze mladi iz cijelog svijeta dosta bučne i razuzdane zabave, a među političkim protivnicima u novaljskom Gradskom vijeću dodatno je zaiskrilo neprihvaćanjem Urbanističkog plana uređenja Zrća, stručnjaci smatraju da su sadržaji kakve pruža čuvena uvala na Pagu potrebni hrvatskoj turističkoj ponudi.

Nakon što su gradski vijećnici oporbenih SDP-a i Nezavisne liste Budimira Peranića u odbijanju plana uređenja Zrća dobili neočekivanu potporu HSS-ovaca, koji su do sada bili uz vladajući HDZ (a kod glasanja je bio suzdržan i jedan HDZ-ov vijećnik), oporba je organizirala i javnu tribinu u Novalji.

'Plaža Zrće je fenomen u hrvatskom turizmu, ali je u posljednjih pet godina prerasla u party destinaciju, iako nije uvijek tako bilo. Prije je Zrće bilo dopuna ponude Novalje, a sada Novalja gubi turistički integritet jer je na Zrću prevladao festivalski koncept. Dolazi specijalna publika kojoj treba livada i šatori, a ne apartmani, odnosno kojoj treba kebab, a ne konobe', upozorava Boris Šuljić, nezavisni vijećnik i organizator javne tribine.

Odluku je ponudio građanima jer smatra da razvijanjem festivalske ponude klubovi samo dovode sve značajnija imena svjetske glazbene scene, što za sobom povlači jači razglas, veću buku i turiste koji dolaze na tri, četiri dana. 'Sve to za novaljski turizam ne znači puno, jer ti gosti imaju slab budžet, a lokalna zajednica mizernu zaradu', podsjeća Šuljić.

Protiv aktualne koncepcije Zrća nisu samo lokalni političari, nego i građani. Buka zbog koje noću ne mogu spavati tek je dio primjedbi na račun razuzdane mladeži. Zamjeraju im da, kako kažu, 'goli, pijani, pa i drogirani' nastavljaju tulume po novaljskim ulicama

Građani Novalje upozoravaju da se turizam na Pagu razvio u pogrešnom pravcu, čemu je pridonijela i brojka od 10.500 apartmana u gradu koji ima 3.672 stanovnika. Imaju, doduše, i prijedloge kako 'smiriti situaciju', a po uzoru na španjolsku Ibizu s kojom Zrće i uspoređuju. To su, prije svega, ograničenja – buke, točenja alkohola i dobne granice gostiju klubova

Na okrugli stol nazvan 'Novalja i Zrće, dva svijeta – jedna budućnost' došle su i 'jake SDP-ove snage' – potpredsjednik Sabora Josip Leko i saborski zastupnik Šime Lučin, te glavni savjetnik ministra turizma Davor Njirić, ali ne i gradonačelnik Novalje Ivan Dabo (HDZ). Iako pozvan, nije došao. Tribina je, po njemu, 'politički promašaj', ali i 'diverzija na novaljski i hrvatski turizam'.

Bombastičnim izjavama o ukidanju Zrća u biti se želi zlo turizmu. Možete misliti kako se nakon takvih objeda osjećaju oni koji su već isplanirali i ove godine doći u Zrće, koje nama nitko nije poklonio, već smo ga stvorili ulaganjem u infrastrukturu. Mnogi bi htjeli imati Zrće, koje je hrvatski i svjetski brend, što priznaje i Ministarstvo turizma', rekao je Dabo za Večernji list.

Podsjetio je da je, upravo zahvaljujući Zrću, broj noćenja u Novalji u samo nekoliko godina više nego udvostručen. 'I prije Zrća imali smo paški sir, more i ribu, ali je nesporno da smo tek sa Zrćem broj noćenja povećali za gotovo pola milijuna', konstatirao je Ivan Dabo.

Da je Zrće jedan od turističkih simbola doista priznaju i u Ministarstvu turizma. Na upit treba li Zrće Hrvatskoj, potvrdno odgovara i bivši ministar turizma Damir Bajs koji je prošle godine i osobno posjetio jednu od najčuvenijih hrvatskih plaža.

'Zrće je, kad govorimo o takvoj vrsti turizma i zabave koja je vrlo popularna u cijeloj Europi, pa i šire, hrvatski odgovor na Ibizu. Ne samo da je dobro posjećeno, a broj gostiju nije zanemariv, nego je i jedno od onih koje ulaze u 'top 10' mjesta gdje treba doći u Europu', ukazuje Damir Bajs.

Po njemu, 'fenomen Zrće' je promijenio sliku turističke ponude Hrvatske, odnosno udaljio je od 'starog viđenja' po kojemu se na Jadran dolazilo 'samo na sunčanje i kupanje'. Stoga je, smatra Bajs, 'Zrće jedna od inicijativa koja je potrebna Hrvatskoj u ponudi novih standarda'.

'Ako do referenduma uopće i dođe, građani moraju sami odlučiti je li im Zrće potrebno ili nije, donosi li više dobroga nego lošega, pa uz neke minuse moraju sagledati i pluseve koje im sve to donosi', napominje bivši ministar turizma.

Svjestan je i da bi 'rebrandiranje' Novalje i Zrća, odnosno okretanje prema drugim oblicima turizma, a spominju se obiteljski, elitni i gastro-turizam, zahtijevalo vremena i strpljenja, no smatra da za takvu ponudu ima i drugih lokacija na Jadranu. Za Damira Bajsa Zrće je definitivno potrebno hrvatskom turizmu

Korak dalje odlazi docent na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Mili Razović, koji je dugo godina, među ostalim, bio i na čelu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Smatra da je Zrće 'bez daljnjega' potrebno hrvatskom turizmu, te odmah dodaje – 'i barem još jedno'.

Htjeli bismo novac, ali ne i ono što turizam donosi. Ponuda koju nosi Zrće nam treba i to je tržište prepoznalo, tim više što se kroz sve to afirmira jedna šira destinacija, pa nema dvojbe o tome treba li hrvatskom turizmu Zrće ili ne treba', odlučan je Razović.

Goste na Zrću brani riječima da su 'mlada i nova generacija, puna energije i temperamenta, s posebnim načinom i stilom ponašanja', te smatra da 'ne ugrožavaju turizam u okruženju'.

'Zrće je dislocirano, ima posebno prijevozno sredstvo i cjelokupna komunikacija ne bi trebala narušavati život građana Novalje. Druga je stvar što oni zamjeraju mladosti, no mladost je takva kakva jest. Idealna je to lokacija za takvu vrstu turističke ponude, afirmirana i etablirana, a prostora za elitni ili obiteljski turizam ima drugdje', zaključuje Mili Razović.

Na kraju, građanima Novalje možda bi ilustrativno moglo biti upozorenje s kopna, točnije iz Zadra. Podsjećaju samo na Garden festival, događaj poznat u europskim okvirima, koji je iz Petrčana preselio u Tisno. S preseljenjem su otišli i gosti, a s njima i novac. 'Jasnije rečeno – ako smo turistička zemlja, moramo i nekad stisnuti zube, pa izdržati', poručuju Zadrani.