Mlada njemačka kapetanica Carola Rackete postala je globalno poznata nakon što je odbila poslušati zapovijed talijanske obalne straže i bez dozvole pristala s brodom punim migranata na talijanski otok Lampedusu. Brod je ukrcao 53 migranta 12. lipnja uz obalu Libije. Do kraja prošlog tjedna na njemu je i dalje bilo 40 migranata, nakon što ih je 13 evakuirano i odvedeno na Lampedusu iz zdravstvenih ili humanitarnih razloga
Njemica (31) je uhićena nakon što je silom ušla u luku talijanskog otoka Lampeduse i nakon što je njezin brod blago udario plovilo talijanske granične policije koje joj je pokušalo prepriječiti prolaz.
'Znam da je ovo riskantno i da ću vjerojatno izgubiti brod, no spašeni su na izmaku snaga i dovest ću ih na sigurno', izjavila je Rackete uoči ulaska u luku na stranici Sea Watcha. Njezin je brod s migrantima proveo 17 dana na pučini.
vezane vijesti
Talijanski potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini tvrdi da je Sea Watch piratski brod, a ne humanitarni. Mišljenja o aktivnostima Sea Watcha su podijeljena: neki smatraju da podupiru trgovinu ljudima i kriminal dok ih drugi smatraju herojima koji nesebično spašavaju ljudske živote.
Diplomirala s 23 godine, radila i za Greenpeace
Carola Rackete rođena je 1988. godine u Preetzu u Njemačkoj. Školovala se u Njemačkoj i Engleskoj. Diplomirala je nautiku i pomorski promet, a ima i diplomu konzervatora. Postala je kapetanica broda Sea Watch 3 u lipnju 2019. godine, a u organizaciji je već četiri godine. Prije toga je radila za Greenpeace i za Institut za polarna i pomorska istraživanja Alfred Wegener. Volontirala je i na ruskoj Kamčatki: u prirodnom rezervatu Kronocki pomagala je u očuvanju prirode.
Rackete ne želi biti smatrana Salvinijevim osobnim protivnikom.
'Njegov protivnik ovdje je civilno društvo u cjelini', rekla je novinskoj agenciji dpa. Poručila je da je riječ o 'načelu ljudskih prava' i da životi dolaze prije bilo kakve političke igre. Odluka da pomogne ljudima, prema njezinim riječima, povezana je s relativno privilegiranim životom koji je živjela.
'Imam bijelu kožu, rođena sam u bogatoj zemlji, imam pravu putovnicu, imala sam pristup trima sveučilištima, a diplomirala sam s 23 godine. Osjećam moralnu obvezu pomoći onima koji nisu imali temelje što sam ih ja imala', kazala je novinarima.
Od udruge malog poduzetnika do velike mreže
Sea Watch je privatna njemačka udruga sa sjedištem u Berlinu. Osnovao ju je 2015. mali poduzetnik Harald Höppner te je od vlastite ušteđevine kupio brod i prenamijenio ga za spašavanje izbjeglica u Sredozemnom moru. Sea Watch se uglavnom financira iz donacija. U 2018. godini potrošili su 1,44 milijuna eura ili 120 tisuća eura na mjesec. U 2017. godini, kažu njihovi podaci, imali su 12 tisuća donatora. Rad su im donacijama poduprle i Protestantska i Katolička crkva u Njemačkoj. Predsjednik Biskupske konferencije Njemačke, kardinal Reinhard Marx donirao im je 50 tisuća eura.
Također surađuju s Humanitarnom inicijativom pilota koju je 2015. pokrenuo švicarski Fabio Zgraggen, a koji traže izbjegličke brodove što se pokušavaju domoći Europe.
Kako navode na svojim stranicama, Sea Watch je njemačka neprofitna inicijativa volontera koji ne mogu mirno stajati i gledati one koji umiru u Sredozemnom moru. Aktivisti i volonteri iz cijele Europe do sada su bili uključeni u spašavanje više od 37.000 ljudi.
Osnovani su nakon što je ukinuta pomorska operacija spašavanja Europske unije Mare Nostrum. Na političkoj razini Sea Watch osuđuje nepostojanje državnih pomorskih službi spašavanja i poziva na politički pristup sigurnim pristupnim putovima za izbjeglice i druge migrante u Europu. Kao i mnoge druge nevladine udruge, pozivaju na sigurne i zakonite mogućnosti ulaska kako ljudi više ne bi riskirali svoje živote na Mediteranu, a posebno kritiziraju zatvaranje balkanske rute, sporazum EU-a i Turske te obnovu libijske obalne straže, što potpomaže EU.
Osnivač Sea Watcha Höppner je stari ribarski brod (Sea Watch), obnovljen između veljače i travnja 2015. u Hamburg-Harburgu, koristio za spašavanje izbjeglica na Mediteranu. Od studenog 2015. do siječnja 2016., osim na Sredozemnom moru s dva glisera, i kod grčkog otoka Lezbosa pomagali su da se smanji broj stradalih u brojnim pokušajima prijelaza izbjeglica iz Turske u Grčku. U udruzi ističu da su u 2015. godini spasili oko 2000 ljudi.
Nakon što je prvi brod Sea Watch predan udruzi Mare Liberum nabavljen je drugi. Sea Watch 2 bivše je ribarsko istraživačko plovilo kojim se išlo u 14-dnevne operacije spašavanja između libijske obale i Malte tijekom 2016. i 2017. godine. Nakon toga brod je prodan Misiji Lifeline pa je od Liječnika bez granica nabavljen Sea Watch 3. Brod je dugačak 50 metara, a registriran je kao jahta u Nizozemskoj i može primiti više ljudi nego Sea Watch 2.
Organizacija se našla u nepovoljnom položaju nakon što su malteška i talijanska vlada prošle godine zatvorile luke za nevladine organizacije. Iz Sea Watcha poručuju da trenutna strategija EU-a protiv trgovaca ljudima, koja podržava libijsku obalnu stražu da zaustavi brodove što napuštaju njezine obale, zapravo financira trgovce ljudima.
Ističu kako postoje dokazi da libijsku obalnu stražu vode ljudi u nekim slučajevima povezani s krijumčarenjem ljudi. Nekoliko spasilačkih organizacija žalilo se posljednjih mjeseci da europske zemlje opstruiraju njihov rad.
U lipnju su britanski časopis Guardian i drugi mediji izvijestili da je Sea Watch 3 posljednji brod za spašavanje koji još uvijek djeluje na Mediteranu.
