Mogućnost da se talibani vrate na vlast u Kabulu priznao je i američki predsjednik Donald Trump kazavši da bi mogli srušiti afganistansku vlast nakon povlačenja američkih snaga iz te zemlje. 'To se ne bi trebalo dogoditi, ali moguće je', kazao je Trump, istaknuvši da SAD ne može biti u Afganistanu i idućih 20 godina.

Sporazum postavlja vremenski okvir za povlačenje američkih trupa te obvezuje talibane da prekinu veze s međunarodnim terorističkim skupinama i na dijalog s afganistanskom vladom radi dogovora o političkom rješenju i mirovnom sporazumu.

Broj američkih vojnika trebao bi sa sadašnjih približno 13.000 pasti na 8600 i postupno se smanjivati budu li talibani poštovali preuzete obveze. U 14 mjeseci svi bi se američki vojnici trebali povući iz Afganistana. Pregovori u Kataru vođeni su direktno između SAD-a i talibana i u njima nije sudjelovala afganistanska vlada, što je podatak koji mnogo govori sam za sebe. Međutim Ameriku to nije spriječilo da u ime afganistanske vlade obeća da će na slobodu biti pušteno 5000 talibanskih boraca. Mnogi smatraju da je riječ o vrlo opasnom i neodgovornom potezu.

Američkoj strani očito je najvažnije bilo da se talibani obvežu da neće pomagati međunarodni terorizam dok im se na domaćem terenu prepušta da rade ono što žele.

The New York Times u utorak piše da u mirovnom planu postoje dva tajna aneksa zbog kojih Trumpova administracija ne želi objaviti što točno piše u dogovoru s talibanima. Aneksi navodno daju Trumpu 'širinu da jednostavno objavi da je rat gotov i napusti Afganistan'.

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić mišljenja je da cijela ova situacija 'ne miriše na napalm, nego na sporazum iz 1973. godine', kada se SAD povukao iz Vijetnama. Nedugo nakon što su otišli Amerikanci pala je vlada Južnog Vijetnama koju su podržavali.

Slično bi se moglo dogoditi i Afganistanu.

'Pod uvjetom da uopće dođe do konzumacije sporazuma, iako ga podržavaju i Ujedinjeni narodi i neke snage u Afganistanu. Međutim tinta se nije ni osušila na papiru na kojem je potpisan, a već je eskaliralo nasilje', navodi Avdagić. Analitičar napominje da je Afganistan zemlja u kojoj gotovo nitko ne želi živjeti te da brojni migranti koji dolaze na europske granice dolaze upravo iz te zemlje.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani potpisao je u utorak uredbu o puštanju 1500 talibana iz zatvora. Međutim oni traže da se poštuje uvjet za nastavak dijaloga o puštanju njih 5000 na slobodu.

Trump je dogovorom s talibanima u izbornoj godini očito želio poentirati i pokazati kako ispunjava izborna obećanja o povratku američkih vojnika kući te povlačenju iz beskrajnih ratova diljem svijeta.

Avdagić kaže da se radi o ratnom zamoru jer misija dugo traje.

'Trump je pragmatičan predsjednik te reagira na neočekivan način i prema saveznicima i prema onima koji nisu saveznici', navodi analitičar te smatra da je degutantno s ljudske strane pregovarati s talibanima jer se radi o terorističkoj organizaciji koja je odgovorna za smrt mnogih Amerikanca. Međutim očito je da je i ovdje prevladao Trumpov pragmatizam.

Afganistan se našao i u središtu hrvatskih političkih razračunavanja jer novi predsjednik Zoran Milanović inzistira na tome da je došlo vrijeme da se Hrvatska povuče iz Afganistana. Pristao je na to da još jedan kontingent ode u Afganistan prije pet dana, ali taj bi trebao biti posljednji.

Hrvatska vojska sa saveznicima sudjeluje u operaciji očuvanja mira u Afganistanu. Od 2003. pa do danas više od 5500 naših vojnika sudjelovalo je u misiji u toj državi. Premijer Andrej Plenković pak nije sklon soliranju, već namjerava koordinirati povlačenje sa saveznicima iz NATO-a.

Avdagić smatra da Milanović nije vičan diplomaciji, što je pokazivao dok je obnašao dužnost premijera, a sada i kao predsjednik. Podsjeća da je u kampanji najavio da bi odmah povukao vojsku iz Afganistana, ali napominje da se o tome valjda pita nešto i Hrvatski sabor, ako ne Vladu. Analitičar je mišljenja da je Milanovićev potez ishitren. Hrvatski predsjednik smatra da se Hrvatska treba povući iz Afganistana jer je već dala svoj obol, a prema SAD-u nema obaveza jer je Trump i tako tajno vodio pregovore s talibanima, bez sudjelovanja drugih saveznika.

Analitičar poručuje da se uloge Hrvatske i SAD-a u Afganistanu ne mogu uspoređivati jer su Amerikanci ondje u borbenoj misiji, za razliku od Hrvatske. Također je kazao da činjenica da se pregovara s talibanima nije bila nepoznanica. Smatra da će Milanović na kraju morati reterirati jer se neće blagonaklono gledati na to da se Hrvatska bez dogovora s drugima povuče iz Afganistana.

Stvari se mogu postaviti i ovako, kaže Avdagić: 'Ako su Trumpovi potezi sporni Milanoviću, onda bi svim saveznicima unutar NATO-a ista takva bila Milanovićeva odluka da povuče hrvatske vojnike.'