Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odlučio 20. svibnja održati središnji predizborni skup za tursku dijasporu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH), uoči izvanrednih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj koji će se održati krajem lipnja, odmah su krenule političke rasprave o posljedicama toga poteza, kao i sve većem utjecaju službene Ankare na odnose u BiH
Također se odmah Erdoganov skup povezao s izborima u Bosni i Hercegovini koji se trebaju održati u listopadu.
Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu (IRMO) kaže da BiH kao kompleksna država ima kompleksan odnos sa svim akterima međunarodne politike, uključujući Tursku. No naglašava da, osim dijela bošnjačkih političara, drugi nemaju intenzivne odnose s Turskom.
vezane vijesti
'Čak i unutar bošnjačkog korpusa to se može reći tek za Stranku demokratske akcije (SDA) i onda unutar stranke za osobnu vezu Bakira Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdogana', ocjenjuje stručnjakinja s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
U slučaju da Erdogan ne prođe dobro na izborima u lipnju, navodi, to će se sigurno odraziti i na rezultat SDA na općim izborima koji će se održati ove jeseni u BiH.
Međutim autoritarne tendencije koje Erdogan pokazuje u Turskoj teško se mogu pratiti u BiH, i to ne zato što to ne bi željeli, smatra Šelo Šabić, nego zato što je to disfunkcionalna zemlja u kojoj postoji mnogo različitih faktora koji utječu na odnose i u kojoj svi mogu blokirati sve.
Kada se govori o politici Turske na Balkanu i u BiH, onda se često spominje to da Erdogan provodi neootomansku politiku, tj. da je glavni cilj te vanjske politike širiti turski utjecaj u područjima kojima je nekad vladalo Otomansko Carstvo.
Šelo Šabić kaže da je širenje utjecaja Turske na područja na kojima se nekada prostiralo Otomansko Carstvo ideja koju je Erdogan dijelio s nekadašnjim premijerom i ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom, a on je o tome napisao i knjigu.
Kada je ona zamišljena, nije bila toliko kontradiktorna ni problematična drugima jer Britanci, Francuzi, pa čak i Rusi imaju slične politike.
>>> Dvije turske korporacije žele kupiti Konzum
No ta politika se izjalovila nakon niza neuspjeha u odnosima sa Sirijom, Iranom i Egiptom poslije Arapskog proljeća.
Šelo Šabić kaže da je Turska, koja je godinama bila partner Europskoj uniji želeći ući u Europsku uniju jer je taj prostor smatran poveznicom i mostom prema Zapadu, postala suprotstavljeni faktor na Balkanu. Izjave koje pri tome Erdogan daje, kao kad je kazao da u slučaju nekog novog sukoba Turska neće dopustiti da se Bošnjaci ponovno ubijaju, ne doprinose razvoju demokracije, vladavini prava i dobrih odnosa, vrlo su neodmjerene i neodgovorne te služe za stvaranje emotivnih veza.
Interes Turske u BiH
'To vam je isto kao u odnosu između Rusije i Srbije. Kada izađete s aerodroma u Beogradu, vidite ogromne ruske zastave, a prema istraživanjima rezultata javnog mnijenja građani na pitanje tko je najveći donator ili partner zemlje odgovaraju - Rusija, no prema svim statistikama to je Europska unija - i donator i trgovinski partner. Isto vrijedi i za dio Bošnjaka i Kosovara. Stvara se ta emotivna veza i ideja da postoji neki veliki brat, otac ili majka koji je sposoban nositi se s vašim neprijateljima i u slučaju da se nešto dogodi, doći će vas zaštititi', objašnjava Šelo Šabić.
Stručnjakinja s Instituta za razvoj i međunarodne odnose smatra da će - jednom kada pukne ta osobna veza između Izetbegovića i Erdogana - i bošnjačko-turska veza oslabiti jer nema drugog bošnjačkog političara koji bi ih tako mogao baštiniti.
Šelo Šabić je kazala i da smatra da će Erdoganov skup donijeti BiH samo negativne poene te joj je žao što su ga dopustili, posebno nakon zabrana u nizu zemalja Europske unije.
'Bosna je najzapadnije i najsjevernije što može otići', zaključila je.
foto pregled
