Iznošenje takvih objava hrvatske proizvođače dovodi se u zabludu te u konačnici može nanijeti i veću štetu od samih sankcija, ne samo pojedinom poduzeću nego posljedično i hrvatskom gospodarstvu u cjelini, kaže se u današnjem priopćenju HGK.

Komora ističe da se ne smije zanemariti da se međunarodna trgovina među ostalim temelji na podrijetlu proizvoda te je za ostvarivanje bilo kakvog povlaštenog tretmana u robnoj razmjeni, koji je definiran sporazumima o slobodnoj trgovini, presudno steći status robe domaćeg podrijetla.

Stoga se (hrvatski) proizvodi obuhvaćeni sankcijama mogu izvoziti iz Srbije u Rusku Federaciju isključivo imaju li, primjerice, hrvatske tvrtke osnovanu ili ako osnuju tvrtku u Srbiji te proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ili sirovina u većem omjeru izvode na teritoriju Srbije, kaže se u priopćenju.

Dodaje se kako je Ugovor o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije, koji omogućuje povlašteni izvoz srpskih proizvoda u Rusiju, u pogledu pravila o podrijetlu proizvoda gotovo jednak drugim ugovorima o slobodnoj trgovini. To znači da je za ostvarivanje preferencijalnih uvjeta izvoza u Rusiju isključiv uvjet da roba ima podrijetlo iz Srbije, a samo pakiranje, zamatanje, preslagivanje ili promjena ambalaže ni u kojem slučaju ne omogućuju dobivanje statusa proizvoda s podrijetlom

Budući da se u carinskoj deklaraciji mora navesti zemlja podrijetla robe, ruske carinske službe već su najavile rigoroznu kontrolu radi sprečavanja mogućih pokušaja krivotvorenja carinskih dokumenata, kažu u Komori. Ujedno, očekuju da će Srbija pooštriti kontrole posebice uzimajući u obzir nedavnu situaciju kada je Rusija uvela ograničenje izvoza svinjskog mesa iz Srbije nakon što je jedan izvoznik iz Srbije na rusko tržište poslao meso, koje je prethodno uvezao iz Španjolske i Hrvatske.

Srbijansko ministarstvo trgovine već je jučer priopćilo da će uvesti stroge kontrole kako bi se spriječio eventualni reeksport robe iz država EU-a preko Srbije. Uprava carina i Uprava za zaštitu bilja u predstojećem razdoblju pojačat će kontrole srpskog voća i povrća koje se izvozi u Rusiju, ali i uvoza na srpsko tržište iz EU-a i drugih zemalja kako bi se spriječile zloporabe, 'a posebno reeksport' poljoprivrednih i ostalih prehrambenih proizvoda.

Prema ranijoj procjeni HGK, sankcije koje je Rusija uvela za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Europske unije (EU) ne bi trebale imati većeg utjecaja na ukupni hrvatski izvoz u tu zemlju, ali bi mogle jače pogoditi pojedine izvoznike. U Komori smatraju da će paketom sankcija, kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, biti ugrožen segment od oko 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, u vrijednosti između 20 i 25 milijuna dolara.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev 7. kolovoza je objavio da je stupila na snagu jednogodišnja potpuna zabrana uvoza u Rusku Federaciju s rokom na godinu dana većine poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz SAD-a, Europske Unije, Kanade, Australije i Kraljevine Norveške. Zabrana se odnosi na govedinu, svinjetinu, perad i mesne prerađevine, ribu i ostale plodove mora, sireve, mlijeko i druge mliječne proizvode, voće, povrće i orašaste plodove.