Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je novinarima u Sarajevu kako je ova odluka donesena jednoglasno. Dan žalosti koji bi sve u BiH trebao podsjetiti na žrtve srebreničkog genocida posljedni put je na teritoriju cijele države proglašen još 2008. godine a nakon toga su donošenje sličnih odluka redovito blokirali Dodikovi ministri pa je 11. srpnja tada bio dan žalosti samo na teritoriju Federacije BiH.

Ministri iz SNSD-a su oporavajući sve što BiH čini državom usprotivili čak i donošenju dana žalosti zbog žrtava katastrofalnih poplava koje su tu zemlju pogodile u svibnju 2014. godine.

"Ova odluka ne bi trebala izazvati bilo čiju nervozu jer je to pitanje obveznog odnosa kojega moramo imati prema genocidu u Srebrenici", kazao je Zvizdić.

On je ujedno pozdravio najavu predsjednika vlade Srbije Aleksandra Vučića kako će 11. srpnja otići u Srebrenicu i tamo odati počast bošnjačkim žrtvama s tog područja koje su ubile snage bosanskih Srba.

Zvizdić je ipak istaknuo kako u tome ne vidi ništa što bi imalo povijesnu dimenziju. "Svatko onaj tko želi doći i odati počast žrtvama dobro je došao u Srebrenicu", kazao je Zvizdić uz konstataciju kako se Vučićev posjet ipak ne može smatrati povijesnim jer je nešto slično dok je bio predsjednikom Srbije već učinio Boris Tadić.

"Za mene bi povijesni korak bio da neki dužnosnik Srbije dođe u Srebrenicu i jasno prizna da je tamo počinjen genocid nad Bošnjacima", kazao je Zvizdić.

Ocijenio je kako bi baš to bila gesta dostojna one koju je učinio nekadašnji njemački kancelar Willy Brandt kada je u Varšavi kleknuo odajući počast žrtvama nacizma. "Iskreno se nadam kako će se takva osoba (u Srbiji) pojaviti", kazao je Zvizdić.

Komentirajući očekivanja od posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Sarajevu najavljena za četvrtak, Zvizdić je kazao kako je ohrabren njenim porukama da BiH ima europsku budućnost.

Kazao je kako očekuje da će posjet doprinijeti bržem napretku BiH na putu ka europskim integracijama ali i jačanju bosanskohercegovačkog gospodarstva te učvršćenju vladavine prava.

Upravo to će, najavio je Zvizdić, biti tri okvira razgovora s njemačkom kancelarkom no s posebnim osvrtom na ekonomska pitanja.

Zvizdić je dodao kako od Merkel očekuje i potporu u približavanju BiH NATO-u.

Pojasnio je kako je u tijeku ubrzano knjiženje nepokretne vojne imovine u BiH što je uvjet koji je ranije postavio NATO za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP) kao posljednje stepenice prije punopravnog članstva BiH u Alijansi.

"Najdalje do kraja godine trebalo bi aktivirati MAP kao naredni korak ka priključenju NATO-u", kazao je Zvizdić.