Govoreći na konferenciji "Zagreb - financijsko središte", Marić je istaknuo da je ovo druga godina za redom u kojoj se proračun ostvaruje bolje nego se prvotno planiralo.

"Ovo je druga godina gdje smo mi u projekcijama konzervativni i pokazuje se da se rezultati ostvaruju i bolje od plana. Ali i u tim okolnostima potrebno je odgovorno voditi javne financije, pa možete računati da ćemo i u ovom rebalansu prepoznati bolje od planiranog ostvarivanje proračunskih prihoda, poreznih prije svega, kao posljedica porezne reforme, ali višak poreznih prihoda ne ide u povećanu potrošnju, jer rashodna strana iz tzv. općih izvora ostaje nepromijenjena.

Unutar nje ćemo napraviti neke preraspodjele koje su dozvoljene u okviru rebalansa. Najveći dio sredstava će biti usmjeren za rješavanje određenih dugova i dubioza koje u pojedinim sustavima postoje već dugi niz godina, a tu poglavito mislim na zdravstveni sustav. Naravno, naći ćemo određena sredstva i za aktualne trenutke, primjerice za elementarne nepogode ove godine", najavio je ministar financija.

 Posebno je naglasio i da će "deficit biti i još niži od povijesno niskog iz prošle godine, dakle konačno možemo govoriti da su javne financije svedene u održive okvire, odnosno da Hrvatska konačno troši onoliko koliko može i smije i da nema neke pretjerane potrebe za zaduživanjem". Prema posljednjim podacima DZS-a, deficit proračuna opće države za 2016. bio je 0,9 posto BDP-a.

 Marić je o rebalansu govorio u nekoliko navrata proteklih tjedana, a iako nije iznosio detalje, najavio je da će se, unutar zadanih limita, npr. povećati sredstva za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda, i to s 20 na 100 milijuna kuna.

 Naglasio je i da se rebalansom ne dozvoljava probijanje rashodne strane proračuna, već će limiti ostati ispoštovani, unutar njih će doći do preraspodjele, a višak prihoda ići će u smanjivanje deficita, odnosno duga. Ovogodišnji proračun rađen je uz planirani deficit opće države od 5,6 milijardi kuna ili 1,6 posto, a prijedlogom rebalansa proračuna on bi trebao biti znatno niži, unutar 1 posto.

I proračun za 2018. će biti na istom tragu

 Paralelno s rebalansom, ministar financija će u četvrtak predložiti i proračun za 2018. godinu, "koji će također biti na tom tragu", odnosno da rashodna strana mora "ostati pod kontrolom".

 "Jasna je poruka svima da se konsolidacija javnih financija nastavlja, i da udio javnog duga neće biti u padu samo 2016. i 2017., nego da to možemo očekivati i u godinama koje slijede. To je u konačnici i najbolji pokazatelj uspjeha ili neuspjeha  javnih financija. Drugu godinu za redom možemo reći da smanjujemo udio javnog duga u BDP-u i to dvostruko brže od prosjeka EU", istaknuo je Marić.

"Možete računati da je ne samo naša namjera nego da su naše stvarne aktivnosti usmjerene na održivost javnih financija i sve što je potrebno da bi one bile poluga i mogućnost za održivost gospodarskog rasta i novog zapošljavanje u hrvatskoj, a ne teret koji će stvarati probleme", poručio je ministar financija u utorak.

Sredinom listopada u razgovoru za Hinu ministar Marić istaknuo je da će se prijedlog proračuna držati ciljane razine deficita i duga, a isto tako i ukupnog limita državne potrošnje, zacrtanog Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020. 

 Prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020., koje je Vlada usvojila u srpnju ove godine, prihodi se u proračunu za 2018. planiraju na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto.

Ostvarivanje zacrtanih proračunskih planova, ali i projiciranog gospodarskog rasta trebalo bi doprinijeti i planu Vlade da se udio javnog duga u BDP-u smanjuje 2,5 do 3 postotna boda godišnje, pa bi u 2018. bio na 78,3 posto BDP-a.

 Prigodom predstavljanja smjernica u srpnju ove godine predsjednik Vlade Andrej Plenković je, uz ostalo, kazao da je za provedbu postojećih i novih mjera koje će Vlada donijeti u kontekstu politike demografske revitalizacije planirano 223,5 milijuna kuna te da će dodatno biti izdvojeno 1,35 milijardi kuna za umirovljenike, pri čemu se očekuju dvije indeksacije i porast mirovina za 2,1 posto tijekom 2018. godine.

 Dodatnih 500 milijuna kuna planirano je i za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Kazao je i da će proračunom biti predviđena i provedba svih prava koja će proizaći iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, ali i veći proračun Ministarstva obrane, odnosno sredstva za prvi dio troškova koji će se odnositi na  nabavu novih zrakoplova.