Hrvatski premijer Zoran Milanović razgovorao je u srijedu s nekoliko europskih čelnika o načinu financiranja Hrvatske u prvih šest mjeseci članstva u Europskoj uniji, o čemu se razgovara u sklopu pregovora o rebalansu ovogodišnjeg proračunu EU-a
'U Europskoj uniji moraju se između sebe dogovoriti o načinu financiranja Hrvatske nakon 1. srpnja 2013., jer amandman na proračun još nije prihvaćen. Traži se način kako da se novac alocira za Hrvatsku ali to je tehničko pitanje, koje će sigurno biti riješeno i o tome sam razgovarao s nekoliko najvažnijih sudionika, premijera i premijerki koji se o tome dogovoraju', rekao je Milanović nakon summita EU-a koji je održan u srijedu u Bruxellesu.
Komisija je u ožujku predložila dopunu proračuna Europske unije za 2013. kako bi se u obzir uzeo hrvatski ulazak od 1. srpnja 2013. Po tom prijedlogu, Hrvatska će za prvih šest mjeseci članstva imati 655,1 milijuna eura u obvezama, a 374 milijuna u plaćanjima. Hrvatski doprinos proračunu EU-a za 2013. bit će 211,9 milijuna eura. Ti iznosi proizlaze iz odredaba hrvatskog pristupnog ugovora i nisu ni na koji način upitni.
Rebalans ovogodišnjeg proračuna još nije do kraja dogovoren iz drugih razloga. Europski parlament kao uvjet za prihvaćanje Višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2014-2020 tražio je od zemalja članica da pristanu na povećanje ovogodišnjeg proračuna za 11,2 milijarde kako bi se pokrile sve preuzete obveze.
Europski parlament je prije nekoliko dana izrazio nezadovoljstvo dogovorom ministara financija zemalja EU-a da se ovogodišnji proračun poveća za 7,3 milijarde eura jer nema jamstava da će do kraja godine biti odobreno novo povećanja od 3,9 milijarde eura, koliko nedostaje do 11,2 milijarde eura, iznosa koji je predložila Komisija.
Čelnici EU-a na summitu u srijedu razgovarali su o borbi protiv poreznih utaja i energiji. Milanović je rekao da je, što se energetike tiče, za Hrvatsku od posebnog interesa transjadranski plinovod (TAP), koji bi dovodio plin iz Kaspijskog mora. Transjadranski plinovod spojio bi se na transanadolijski plinovod koji dovodi plin iz Azerbajdžana i kroz Grčku i Albaniju te ispod Jadranskog mora dovodio plin do južne Italije. On bi omogućio sigurniju opskrbu plinom nekoliko zemalja jugoistočne Europe, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Bugarske.
