U proteklih pet godina EUIPO prati gospodarski trošak krivotvorenja u sektorima za koje je poznato da su osjetljivi na povrede prava intelektualnog vlasništva.

Podaci pokazuju da izravni godišnji gubitci u EU u tim sektorima iznose 60 milijardi eura, što čini 7,5 posto njihovih prihoda od prodaje, a to je posljedica krivotvorenih proizvoda na tržištu. Akumulirani gubici pritom, navodi se u izvješću EUIPO-a, iznose 116 eura po građaninu EU-a godišnje.

Budući da isto tako zakoniti proizvođači proizvode manje nego što bi proizvodili kad ne bi bilo krivotvorenja, pa zapošljavaju i manje radnika, u tim se sektorima izravno gubi i 434.000 radnih mjesta.

U izvješću se procjenjuje i da se godišnje u Hrvatskoj u 13 sektora zbog krivotvorenja gubi 12,6 posto izravne prodaje, što godišnje iznosi oko 398 milijuna eura ili 3 milijarde kuna, odnosno 94 eura ili 716 kuna po stanovniku.

Pet sektora u Hrvatskoj s najvećim gubitcima u prodaji su sektor lijekova s gubitkom zbog 'piratstva' od 136 milijuna eura ili 11,7 posto izravne prodaje, te sektor odjeće 129 milijuna eura ili 14,3 posto.

Na trećem je mjestu crno tržište pametnih telefona, zbog kojeg se gubi 45 milijuna eura ili 15 posto izravne prodaje, četvrta je kozmetika s gubitkom od 35 milijuna eura ili 12,4 posto prodaje, dok je peti sektor vina i žestokih pića, čiji gubitak zbog krivotvorenja iznosi 22 milijuna eura ili 10,7 posto izravne prodaje.

Zbog krivotvorenja u 13 sektora Hrvatska je izgubila, procjenjuje se, 3.981 radno mjesto.

S druge strane na razini EU, najveći godišnji gubitci registrirani su u sektoru proizvodnje odjeće, 23,47 milijarde eura ili 8,1 posto izravne prodaje, potom lijekova s gotovo 16 milijardi eura ili 6,6 posto, a na trećem je mjestu kozmetika, čije je krivotvorenje vrijedno 5,8 milijardi eura ili 8,9 posto izravne prodaje.

Procjenjuje se da je više od 4,2 milijarde eura vrijedno crno tržište pametnih telefona, što čini 8,3 posto izravne prodaje, a sektor vina i žestokih pića 2,7 milijarde eura ili 6,9 posto.

Trinaest sektora u kojima je provedeno istraživanje su: kozmetika i osobna njega; odjeća, obuća i modni dodaci; sportski proizvodi; igračke i igre; nakit i satovi; ručne torbice i prtljaga; snimljena glazba; žestoka pića i vino; lijekovi; pesticidi; pametni telefoni, akumulatori i gume.

Izvršni direktor EUIPO-a, António Campinos izjavio je kako je u  proteklih pet godina u njihovim izvješćima i istraživanjima prvi put dana sveobuhvatna slika gospodarskog učinka krivotvorenja i piratstva na gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta u EU-u, kao i podaci o načinima na koje se povređuju prava intelektualnog vlasništva.

"Istraživanjem smo pokazali i pozitivan utjecaj intelektualnog vlasništva na zapošljavanje i razvoj. Aktivnosti smo proveli tako da tvorci politika i građani mogu biti sigurni u vrijednost prava intelektualnog vlasništva i štetu koja nastaje povredom tog prava", poručio je Campinos.