Ovi oblaci spadaju u najinteresantnije vrste oblaka, no najčešće nestaju već nekoliko minuta nakon formacije.

Oni su posljedica takozvane Kelvin-Helmholtzove nestabilnosti koja nastaje kada postoji razmjena brzine između slojeva jednog fluida koja se stvara zbog njihova međusobnog trenja ili pak u situacijama u kojima postoji razlika u brzini između dva fluida različite gustoće. Najčešći primjer u prirodi je puhanje vjetra nad vodenom površinom koje stvara valove. No slična pojava može se vidjeti i u Saturnovim prstenovima, u Jupiterovoj crvenoj pjegi i u Sunčevoj atmosferi – koroni.

Budući da površinska napetost nekih fluida stabilizira nestabilnosti na manjim valnim duljinama, teorija predviđa pojavu valova nakon nekog određenog praga.

Prekrasne oblake koje možete pogledati u fotogaleriji zabilježili su entuzijastični fotografi, lovci na neobične meteorološke pojave, članovi tima Crometeo. Prvih pet slika snimljeno je nad Vabrigom, a posljednja je kombinacija od više slika snimljenih nad Žrnovnicom 2006.