'Radi se o skretanju pozornosti javnosti, roditelja i djece na problem prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, koja je veliki rizični čimbenik u razvoju mnogih kroničnih nezaraznih bolesti, ponajprije kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, kronično-opstruktivnih bolesti pluća i nekih drugih kroničnih nezaraznih bolesti, rekla je u utorak na konferenciji za novinare zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Ivana Portolan Pajić u povodu predstavljanja rezultata programa.

Projekt u Zagrebu već pet godina provode Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo u suradnji s Centrom za zdravlje mladih - Dom zdravlja Zagreb Istok i Hrvatskim liječničkim zborom.

Kroz program je dosad prošlo više tisuća djece, roditelja, nastavnika i odgajatelja, a ove će se godine u 25 zagrebačkih škola uključiti 1800 učenika.

Djeca se kroz školski program preko edukativnih materijala, radionica i sportskih igara potiču da razviju pet zdravih cjeloživotnih navika - da doručkuju, jedu voće i povrće, piju vodu, vježbaju i dobro se naspavaju.

Podatci o školskoj djeci Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo iz 2016. govore da se samo 26 posto djevojčica i 39 posto dječaka bavi umjerenom do intenzivnom tjelesnom aktivnošću. Također, 46 posto djevojčica i 45 posto dječaka konzumira voće najmanje jedanput na dan, a 60 posto djevojčica i 58 posto dječaka doručkuje svakim radnim danom. Podatci pokazuju da 33 posto dječaka i 20 posto djevojčica imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su pretili, to jest da svako treće dijete u Hrvatskoj ima problema s pretilošću.

'Djeca koja prije puberteta razviju pretilost imaju 60 posto veću šansu da i u odrasloj dobi budu pretila pa se tako kod njih povećava i šansa za obolijevenje od neke kronične nezarazne bolesti', rekla je Portolan Pajić.

Dosadašnja evaluacija programa pokazala je dobre rezultate i pozitivne promjene u stajalištima, znanju i navikama sudionika programa, a čak 90 posto roditelja izjavilo je da je program koristan. Nakon provedbe projekta djeca su sklonija konzumirati vodu, doručkovati, biti više tjelesno aktivna, konzumiraju manje grickalica i slatkih proizvoda, a više voća i povrća te bolje razumiju što je pretilost i što su dobri nutrijenti.

'Kroz program učimo djecu da nema zabranjenih namirnica, dapače sva hrana je dozvoljena, ali ono što naglašavamo su zdraviji izbori i da što god pojedu u konačnici i potroše kroz igru i nekakav oblik tjelesne aktivnosti', rekla je nutricionistica i voditeljica projekta Sara Cobal.

Uzroci pretilosti su genetika, nedostatak tjelesne aktivnosti, sjedilački i moderan način života te prehrana. Na konferenciji je istaknuto da danas na dan unosimo 500 kilokalorija više nego prije 40 godina, da 42 posto osoba nikada ne vježba, a prosječan Europljanin na dan sjedi pet sati.

Procjenjuje se da je u Europi pretilo 23 posto žena i 20 posto muškaraca, a do 2030. godine taj bi postotak mogao dosegnuti 50 posto. Pretilost svake godine uzrokuje 337.000 slučajeva prijevremene smrti, 80 posto slučajeva dijabetesa tipa 2 te Europu na godinu stoji 70 milijarda eura za zdravstvene troškove i troškova izgubljene produktivnosti.

Zbog toga, istaknuto je, važno je raditi prevenciju i od najranije dobi poticati djecu na usvajanje zdravih životnih navika, posebice kad je u pitanju prehrana i redovita tjelesna aktivnost.