Zahuktava se bitka za Inu. Nakon što je nedavno Igor Sečin, glavni direktor Rosnjefta, izrazio spremnost tog ruskog naftnog diva da otkupi većinski vlasnički paket u Ini, čini se da se u igru uključio još jedan aspirant. Američka veleposlanica Julieta Valls Noyes u intervjuu za Večernji list otkrila je da postoji načelni interes jedne zapadne tvrtke za otkupom MOL-ovih dionica Ine
Kako što je poznato, Hrvatska je nezadovoljna načinom na koji strateški partner MOL upravlja Inom te se traži način na koji da ga izgura iz kompanije - bilo da država ponovno stekne većinski udio, što je malo vjerojatno jer nemamo novca, bilo da se pronađe novi strateški partner.
Mol u Ini ima 49,1 posto udjela u vlasništvu, hrvatska država posjeduje 44,9 posto dionica, a ostalo pripada privatnim i institucionalnim investitorima.
Kako sada stvari stoje, čini se da su velike sile odlučile preko leđa Hrvatske i Ine odigrati geopolitičku partiju šaha.
vezane vijesti
Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da razvoj situacije upućuje na to da Hrvatska nema koncept strategije razvoja gospodarstva i društva, a samim time onda ni razvoja energetskog sektora.
'Ako nemate strategiju, onda svatko gleda kako će vaš čerupati. Uklapate se u tuđe strategije, a ne znate koji je vaš društveni, ekonomski i energetski cilj', jasan je ovaj ekonomski stručnjak koji dodaje da bi se vrlo brzo diferencirali potencijalni partneri kad bi Hrvatska imala razrađenu energetsku strategiju.
Jurčić smatra da je obveza države osigurati građanima i gospodarstvu dovoljno kvalitetne energije.
'Rosnjeftu ili ruskoj državi u interesu je ući preko proizvoda, kapitala i tehnologije u Hrvatsku, Zapad ima svoje interese, a postavlja se pitanje gdje je tu interes i korist Hrvatske', poručuje Jurčić, naglašavajući da u Hrvatskoj reagiramo na podražaje drugih, a ne znamo što sami hoćemo.
U konačnici je, kaže, takvo ponašanje loše za državu. Stručnjak ne vidi neki poseban problem ni s Rusima ni Amerikancima, nego su temeljni problem Hrvati.
>>> Zbunjuje vas izgubljena arbitraža u slučaju Ina - MOL? Ovo je sve što trebate znati
Jurčić, koji kao sveučilišni profesor predaje i energetiku, mišljenja je da je Ina premalen zalogaj za američke naftne gigante i predstavlja gnjavažu. 'Velike manipulacije, a mali prihodi', smatra stručnjak.
Analizirajući koja bi to mogla biti kompanija što ju je spomenula veleposlanica Valls Noyes, a nakon što je otpisao one američke, Jurčić je kazao da ako je netko od manjih kompanija pokazao interes za ulaskom u Inu, onda bi to bilo više spekulativno i obrtnički, što nije u interesu Hrvatske. Napominje da su Mađari (MOL) imali koncept da objedine naftu i plin od Baltika do Jadrana, iz čega se vidi da imaju koncept zaokruživanja tržišta.
'Ako gledamo tko bi bio zainteresiran i dobar partner za Inu, opet bismo došli do MOL-a', uvjeren je stručnjak.
No kako bilo, Jurčić kaže da, bez obzira na to hoće li biti u domaćem ili stranom, privatnom ili javnom vlasništvu, Ina nije socijalna ustanova.
Naftni stručnjak Davor Štern također smatra da se Hrvatsku u principu ne tiče kome MOL prodaje dionice jer mora imati garanciju da će zadržati isti nivo upravljačkih prava.
'Međutim kada bi MOL-ov kupac kupio veći paket od 49 posto, koliko je u njihovom vlasništvu, onda ni upravljačka prava ne bi došla u pitanje', kaže Štern.
>>> Ovdje pročitajte tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?
Na upit koliko bi ruski Rosnjeft bio dobrodošao u Hrvatsku s obzirom na neskrivene proturuske osjećaje dijela javnosti Štern kaže da u političke odnose ne želi ulaziti, ali da u nizu godina, koliko radi u energetici, nikad nije vidio da je politika imala direktan utjecaj na posao.
'Ako se imovina nalazi u Hrvatskoj, onda nema načina da se strateški interesi Hrvatske ugroze temeljem tuđeg angažmana', mišljenja je Štern, dodajući da je Hrvatska samostalna država koja djeluje u okviru Europske unije.
Postavlja se pitanje koliko je objektivan interes za Inu, a koliko je sve na razini spekulacija te koja je stvarna vrijednost Ine. Štern kaže da, koliko se iz javno dostupnih podataka može vidjeti, kompanija dosta dobro posluje, no vrijednost određuje tržište, a stvarna vrijednost moći će se vidjeti tek kad netko počne raditi due diligence.
Tu će se razmatrati i ulazi li imovina u ratom razorenoj Siriji, koju bismo lakše povratili u partnerstvu s ruskom tvrtkom, u bilancu…
'Dobro je da postoje dva interesa jer je MOL-u to bolji način za postizanje bolje cijene, a daljnja prodaja će ovisiti o hrvatskoj politici', zaključio je Štern.
