U prošloj je godini u Hrvatskoj je zbog neplaćanja računa privremeno bez struje ostalo 30.776 kućanstva. Taj podatak o broju kućanstva kojima je lani barem privremeno bila isključena struja službeni je podatak HEP-a, a u njega su uračunati slučajevi svih opskrbljivača u državi, ne samo onih iz HEP Grupe, jer HEP-ova tvrtka HEP- ODS na zahtjev svih njih privremeno obustavlja isporuku električne energije
U godinu dana broj onih koji su na određeno vrijeme ostali bez struje povećan je za 11 posto, jer je u 2020. godini bilo 27.674 privremenih obustava isporuke električne energije, piše Novi list.
Što se tiče HEP Toplinarstva oni su lani za samo jednog krajnjeg kupca u kategoriji kućanstva obustavili isporuku toplinske energije, dok se u 2020. godini to dogodilo dva puta. HEP plin je na zahtjev opskrbljivača u prošloj godini proveo 238 isključenja, a u 2020. godini bilo ih je 119.
Da su mogli izbjeći isključivanje struje ili plina velika većina građana kojima se to dogodilo vjerojatno bi to i učinila, jer ponovno priključenje na mrežu znači i dodatni trošak.
vezane vijesti
-
![Ćorić nagazio Tomaševića: Nedopustivo da vrtić, pučka kuhinja, bilo tko, dobije četiri puta veći račun]()
Ćorić nagazio Tomaševića: Nedopustivo da vrtić, pučka kuhinja, bilo tko, dobije četiri puta veći račun
-
![Energetski stručnjak o poskupljenjima: Svaki čovjek koji to može, na kuću mora staviti solarnu elektranu]()
Energetski stručnjak o poskupljenjima: Svaki čovjek koji to može, na kuću mora staviti solarnu elektranu
-
![Za električne automobile prestaje besplatna vožnja autocestama. Je li struja ipak još uvijek jeftinija od goriva?]()
Za električne automobile prestaje besplatna vožnja autocestama. Je li struja ipak još uvijek jeftinija od goriva?
U slučaju električne energije to je sto kuna s PDV-om, a kad je u pitanju plin trošak je još veći, pa tamo gdje nije skinut plinomjer ponovna uspostava opskrbe košta 100 kuna i to bez PDV-a, odnosno gotovo 140 kuna s uključenim PDV-om.
Ako je na mjernom mjestu skinut i plinomjer cijena se podiže za troškove materijal i montaže. Iako su brojke onih koji su ostali bez plina i toplinske energije neusporedive s brojem isključenja struje, trend je povećanja i u slučaju plina u odnosu na 2020. godinu.
Sugerira to da je dio građana unatoč rastu gospodarstva i povećanju prosječne plaće teže podmirivalo režijske troškove u drugoj godini pandemije, barem one kad je energija u pitanju.
Osim malog broja onih koji su zaboravni ili nemarni pa nisu na vrijeme platili račune, u najvećem broju slučajeva riječ je o ljudima koji su siromašni. U protivnom sigurno se ne bi u 21. stoljeću doveli u situaciju da žive bez električne energije ili plina.
Brojke bi sigurno bile i veće da država od 2015. godine ne daje mjesečne vaučere u iznosu do 200 kuna za podmirenje računa za struju i taj svojevrsni fond solidarnosti u Hrvatskoj koristi svake godine više od 60 tisuća kućanstva, koja su primatelji nekog oblika socijalne pomoći.
Dio je to državnog paketa borbe protiv energetskog siromaštva, koje će od 1. travnja biti i veće jer se najavljuje značajno poskupljenje električne energije i plina.
Koliko god sadašnji udar visokih cijena energenata bio jak, po svemu sudeći ne radi se o trenutnoj ili prolaznoj situaciji i sve više stručnjaka ističe da se treba pripremiti na godine u kojima će energenti držati visoku cijenu, što znači da će i sve više građana biti u opasnosti od energetskog siromaštva.
