Mnogi Hrvati nisu ni znali gdje se točno nalazi Ukrajinska SSR, sestra slavenska i socijalistička drugarica iz koje se na današnji dan 1986. godine digao oblak radioaktivne prašine zbog kojeg su danima izbjegavali mlijeko, kišu i otvorene prostore
Zbog eksplozije reaktora u NE Černobil trajno su evakuirana golema područja Ukrajine, Rusije i Bjelorusije, uključujući obližnji 'atomograd' Pripjat (danas ga zovu Grad Duhova), iz kojeg je doslovce preko noći iseljeno svih 50-ak tisuća stanovnika.
Smatra se da je oko 190 tona radioaktivne nečisti, koja je u oblaku raznesena sjeveroistočnom Europom i šire, prouzročilo čak 90 puta jače zračenje od atomske bombe koju je SAD bacio na Hirošimu 1945. godine. Taj 26. travnja 1986. još uvijek se smatra datumom vjerojatno najveće havarije nuklearne elektrane u povijesti čovječanstva, koje se ovih dana nada da tu tragičnu titulu Černobilu neće oduzeti japanska Fukušima
NE Černobil nalazi se na krajnjem sjeveru Ukrajine, a vjetar je odnio radioaktivni oblak iz raspadnutog reaktora na sjeverozapad. Stoga se smatra da su zapravo najviše pogođene Bjelorusija, baltičke zemlje i Skandinavija. Oko 70 posto onečišćenja palo je na četvrtinu teritorija Bjelorusije ugrozivši oko 2,2 milijuna ljudi. No radioaktivni cezij otkrivan je i u drugim dijelovima svijeta (primjerice, na jugu Njemačke), a stanovništvo Europe tih je dana dobilo upute da ne izlazi na ulice te da u prehrani izbjegava mlijeko i salatu.
Posljedice za zdravlje ljudi na širem području teško je dokazati, pa procjene o broju žrtava oslobođene černobilske radijacije variraju od nekoliko tisuća do nekoliko stotina tisuća ljudi. Direktno su stradale tisuće tzv. likvidatora, herojskih radnika koji su dopremani u Černobil iz cijelog SSSR-a da bi proveli sanaciju objekta i 206 dana oko razorenog reaktora gradili ogromni betonsko-metalni sarkofag. Upravo ovih dana svijet se skupio u Kijevu da bi se prikupio novac za mijenjanje dotrajalog sarkofaga u kojem su se pojavile pukotine. Ukrajinske vlasti tvrde da će obnova objekta koštati 740 milijuna eura.
Ograđena zona oko Černobila i Pripjata danas je destinacija mnogih znanstvenika – od fizičara do zoologa i botaničara. U odsutnosti čovjeka, na tom su području nevjerojatno probujale flora i fauna, pa se čak čuju zahtjevi da se teritorij pretvori u rezervat. U neka od okolnih sela vratili su se stariji mještani i sada već godinama žive u svom rodnom kraju. Grad Pripjat, svojevrsni Pompeji našeg vremena, postao je neobična turistička destinacija, s autobusnim turama iz Kijeva. No zadržavanje s one strane žice obično ne traje dulje od sat vremena. Ulicama Pripjata donedavno su se šetali samo znanstvenici, frikovi avanturisti i frikovi lopovi. Danas na njegovim ulicama novinari snimaju reportaže.
To, naravno, još uvijek ne znači da ta zona nije štetna za ljude i da u njoj nema smrtonosne radijacije. Ne uznapreduje li tehnologija, područje oko Černobila vjerojatno neće biti dekontaminirano u bližoj budućnosti - možda i stoljećima.
Osim velike ekološke i društvene krize, smatra se da je eksplozija u Černobilu ubrzala procese koji su doveli do raspada Sovjetskog Saveza i istočnog bloka. Zbog medijske cenzure koju je danima provodio sovjetski režim te pokušaja zataškavanja razmjera nesreće (prvi su o golemim količinama zračenja izvijestili švedski znanstvenici), mnogi građani izgubili su iluzije o smislenosti i održivosti sovjetskog modela. Smatra se da je černobilska tragedija imala utjecaj na referendume 1991. godine, nakon kojih su Ukrajina i Bjelorusija potvrdile neovisnost od Sovjetskog Saveza.
