Kredit je to kojim bi se trebale graditi zgrade u sklopu KBC-a koje su izuzete iz ugovora o projektu javno-privatnog partnerstva i njih će graditi država. Riječ je o termoenergetskom bloku, klinici za ginekologiju, dječjoj bolnici i parkiralištu.

Nakon što KBC Rijeka kao javni naručitelj provede postupak javne nabave i sklopi ugovore između ostaloga i o dugoročnom kreditu za financiranje projekta, Vlada će potvrditi davanje jamstva. Od 2018. godine u proračunu Ministarstva zdravlja planirat će se i sredstva nužna za povrat tog kredita.

'Ovo je projekt koji se čeka 150 godina. Za vrijem bana Mažuranića je postojeća bolnica izgrađena i tko je ikad bio tamo zna da se postojeći uvjeti neadekvatni za modernu medicinu. Kroz više desetljeća smo slušali obećanja o ovom projektu, ali evo tek sad je realizirano. Vjerujem da će gradnja početi najesen, a da će KBC Rijeka već sutra raspisati natječaje za gradnju. Na jesen bi trebale krenuti prve dvije od pet faza KBC-a Rijeka. Prve dvije faze su termoenergetski blok, ginekologija, pedijatrija i višekatno parkiralište. To je preduvjet da se iz postojećih kapaciteta isele odjeli i ljudi kako bi se postojeći objekti mogli srušiti i nastaviti gradnja preostale tri faze, a to znači veliki češalj odnosno ostatak bolnice. Na taj način bi se riješilo ono što je kroz programa javno-privatnog partnerstva. Sada će se graditi na 240.000 m2 uz trošak 750 milijuna kuna bez opreme. Postojeći kapaciteti moći će funkcionirati za vrijeme gradnje, a o svim rokovima gradnje javnost će biti upoznata idući četvrtak', kazao je Siniša Varga, ministar zdravlja.

Na novinarski upit oko lošim uvjetima u bolnicama, odnosno nedostatku klima uređaja i nemogućnosti da pojedine bolnice same nabavljaju potrebne rashladne uređaje ministar je kazao kako svaka bolnica ima kontinuirano tekuće održavanje i dodao da ne ulaze samo klima uređaji u to.

'U kontinuiranom radu treba konstantno ulagati i mijenjati postojeće. Da li u ograničenim resursima koji su bili sve ove recesijske godine sa slabim dotokom sredstava bolničke uprave su postavljale prioritete. S novcem s kojim su raspolagale odlučivali su što će kupiti. Smatram da su kupovali prvo ono što je nužno za spašavanje živote. Izlaskom HZZO-a iz riznice bolnice su dobile više sredstava i lakše se diše', zaključio je Varga uz dodatak da je bolnicama iz dana u dan sve bolje ali da se ne može sve promijeniti preko noći ako se 25 godina nije ulagalo.