Okrugli stol o zaštiti izvornih proizvoda u Europskoj uniji organizirao je zagrebački ured zastupnika Picule, a na njemu su sudjelovali Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede RH, Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino Dalmacije, Ana Marušić Lisac, direktorica Biotechnicon poduzetničkog centra i Lucija Franjić, odvjetnica specijalizirana za intelektualno vlasništvo.

„Pred točno mjesec dana smo u Odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta održali saslušanje gospodina Michaela Scannelle iz Opće uprave Europske komisije za poljoprivredu koja je i nadležna za oznake izvornosti, pa tako i za rješavanje sporova. Prošek je bio posebna tema. Talijanskim argumentima usprkos, Komisija je zauzela jasan i nedvosmislen stav da se u slučaju Prošeka i Prosecca radi o dva različita proizvoda, različite boje, mirisa, pakiranja i cijene, različite tradicije i običaja konzumacije te konačno, dva proizvoda koja se na policama trgovačkih lanaca i restoranskim menijima nalaze na bitno različitim mjestima. Drugim riječima, još pred mjesec dana Komisija je javno dala do znanja da smatra da su šanse za dovođenje kupaca u zabludu po pitanju Prošeka i Prosecca minimalne tj. Zanemarive”, podsjetio je Picula tijekom rasprave.

Majdak je izrazio zadovoljstvo razvojem događaja u postupku zaštite tog vina, koje je za Hrvatsku iznimno važno u povijesnom, turističkom i gastro-enološkom pogledu. U priopćenju Ministarstvo poljoprivrede podsjeća da je još 2013. godine podnijelo Europskoj komisiji zahtjev za zaštitom tradicionalnog izraza „Prošek“. Ove godine Komisija je okončala postupak provjere zahtjeva te ga odobrila kao utemeljen i opravdan, pri čemu je talijanska organizacija poljoprivrednih poduzetnika uputila prigovor.

Italija, naime, pokušava spriječiti zaštitu tog hrvatskog desertnog vina, pri čemu u toj zemlji između ostalog smatraju da se korištenjem naziva prošek nanosi šteta talijanskom proseccu.

Nakon dovršetka postupka podnošenja prigovora Komisija donosi provedbeni akt kojim se dodjeljuje zaštita tradicionalnog izraza ili se odbacuje zahtjev, ako uvjeti nisu ispunjeni.

U slučaju potvrde hrvatskog zahtjeva i dodjele zaštite tradicionalnog izraza ovom hrvatskom vinu, tradicionalni izraz "Prošek" moći će se upotrebljavati za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti - "Dalmatinska zagora", "Sjeverna Dalmacija", "Srednja i Južna Dalmacija" i "Dingač".

„Zadovoljan sam razvojem događaja u postupku zaštite ovog vina koje je za sve nas iznimno važno u povijesnom, turističkom i gastro-enološkom pogledu. Mogu vas podsjetiti kako smo relativno nedavno, uspješno riješili jedan drugi vinski spor, pravno i tehnički također iznimno zahtjevan, te su tada naši proizvođači iz Istre dobili mogućnost nastavka trženja vina 'Teran'. Na isti način i sada Hrvatska ima odgovor vezan uz Prošek i to je jedini put na kojem se može bazirati naš pristup u ovom slučaju jer zaista imamo sve stručne, povijesne i pravne argumente za njegovu zaštitu. Hrvatski proizvođači svakako imaju legitimno pravo i očekivanje za zaštitom svojih proizvoda, proizvedenim na tradicionalni način uz punopravni pristup tržištu kao što ga imaju i njihovi europski kolege“, izjavio je Majdak.

U okviru susreta stručnjaka, u subotu od 10 do 16 sati na Trgu Petra Preradovića planirano je javno slijepo kušanje Prošeka i Prosecca, uz snimanje promotivnog videa o važnim i nedvojbenim razlikama između ova dva vina, a sve uz degustaciju i prodaju Prošeka hrvatskih proizvođača.

Hrvatska danas ima 31 proizvod čiji je naziv registriran u EU kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, 17 zaštićenih oznaka izvornosti vina, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, navode iz Ministarstva.