Europska agencija za okoliš objavila je ljestvicu gradova EU-a s najvećim onečišćenjem zraka finim lebdećim česticama – onima koje imaju najnegativniji učinak na zdravlje
Iako je prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA) u posljednja tri desetljeća došlo do poboljšanja kvalitete zraka u Europi, u nekim urbanim središtima onečišćenje i dalje ugrožava zdravlje. Tri od četiri osobe žive u urbanim područjima i većina ih je izložena opasnim razinama onečišćenja zraka.
Najnoviji podaci EEA-a pokazuju u kojim su gradovima ljudi najviše izloženi zdravstvenim rizicima zbog onečišćenja zraka. Na njihovoj ljestvici oni su poredani prema prosječnoj razini finih lebdećih čestica PM2,5 u posljednje dvije godine. Fokus je na ovim česticama jer predstavljaju najveći rizik za zdravlje zbog toga što ulaze izravno u pluća te uzrokuju različite bolesti, pa i preuranjenu smrt.
vezane vijesti
Karta, sastavljena korištenjem podataka s 500 postaja za praćenje kvalitete zraka u urbanim mjestima diljem država članica EEA-e, otkriva prosječnu kvalitetu u europskim gradovima 2022. i 2023. U analizu su bila uključena 372 europska grada, a od onih u Hrvatskoj na njoj su Zagreb i Slavonski Brod.
Slavonski Brod najgori u Europi
Švedski gradovi Uppsala i Umeå nalaze se u samom vrhu EEA-ine ljestvice s najmanjim koncentracijama čestica PM2,5 u zraku. Faro u Portugalu je treći grad s najmanje zagađenim zrakom, a slijede Reykjavik na Islandu i Oulu u Finskoj.
I dok Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje godišnju granicu koncentracije tih finih lebdećih čestica od 5µg/m3, na području EU-a granica je još uvijek 25µg/m3. EU je, pod pritiskom da učini više po pitanju zdravstvenih rizika uslijed zagađenosti zraka, prošle godine izglasao usvajanje smjernica WHO-a do 2035. kako bi industrija imala dovoljno vremena prilagoditi se novim ekološkim standardima.
Samo 13 europskih gradova prema podacima EEA-e u posljednje dvije godine imalo je prosječne dugoročne koncentracije PM2,5 koje zadovoljavaju smjernice WHO-a, a među njima su i četiri glavna grada na sjeveru Europe - Reykjavik, Tallinn, Stockholm i Helsinki.
Samo Švedska, Portugal, Island, Finska, Estonija i Norveška imaju gradove čiji stanovnici nisu dugoročno izloženi opasnim koncentracijama finih lebdećih čestica.
Na dnu ljestvice nalazi se Slavonski Brod jer je imao prosječnu razinu onečišćenja od 26,5 μg/m3 i jedini je grad na EEA-inoj ljestvici koji je imao razinu finih lebdećih čestica izvan preporučenih ograničenja EU-a. To je čak za pet puta više od dozvoljenih koncentracija čestica PM2,5 prema standardima WHO-a.
Drugi najzagađeniji zrak ima poljski grad Nowy Sacz, a slijede ga talijanski gradovi Cremona, Vicenza, Padova, Venezia i Piacenza.
Koliko je onečišćen zrak u Zagrebu?
Zagreb je pak 294. na ljestvici s prosječnom godišnjom koncentracijom od 14,4 μg/m3, što je unutar sadašnjih europskih standarda, ali ispod standarda WHO-a. Prema kategorizaciji EEA-e, zrak u Zagrebu je srednje kvalitete.
Vrijednosti štetnih lebdećih čestica, posebice u Hrvatskoj, zbog grijanja i vremenskih prilika divljaju upravo zimi, a ljeti su one obično unutar preporučenih granica. Na razini EU-a sva se upozorenja o kvaliteti zraka izdaju na osnovi prekoračenja razine sumporova dioksida (SO2), dušikova dioksida (NO2) i ozona (O3), ali (još uvijek) ne i lebdećih čestica koje predstavljaju najveći rizik – PM2,5 i PM10. Prema novoj Direktivi o kvaliteti zraka, koja je trenutačno u reviziji (sadašnji standardi vrijede od 2008.), uvela bi se i obaveza obavještavanja o prekoračenjima razine lebdećih čestica.
