Njima se, čini se, novom školom neće učiniti mnogo dobroga – štoviše, ostaju ograničeni mogućnostima upisa i odabira željenog srednjoškolskog programa. Nije se napredovalo ni u edukaciji nastavnika koje se pripremalo za 'Školu za život', navodi dnevnik.

U digitalnoj edukacijskoj platformi koju je inicirala ministričina pomoćnica Lidija Kralj pozornost nije posvećena dodatnoj edukaciji nastavnika za rad s djecom s teškoćama u razvoju. Učenicima s teškoćama u razvoju nisu, niti će biti od jeseni, ponuđeni novi upisni programi, a neće se promijeniti ni uvjeti školovanja od kuće za one koji iz zdravstvenih razloga ne mogu prisustvovati nastavi. To je, ukratko, 'Škola za život', barem što se tiče učenika s teškoćama u razvoju, kojih je u ovoj školskoj godini bilo 1299, ističe Večernji list.

Oni mnogo izbora nemaju: mogu birati žele li se upisati na prilagođeni četverogodišnji program za učenike s teškoćama, no tada se mogu školovati samo za upravnog referenta, ekonomista, poslovnog tajnika, telefonskog operatera i grafičkog tehničara pripreme. I to je moguće samo u tri hrvatske županije, odnosno u Zagrebu u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava i u Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, u Benkovcu u Srednjoj školi kneza Branimira i u Rijeci u Ekonomskoj školi Mije Mirkovića, piše Večernji list.

Nije situacija bolja ni u trogodišnjim programima za učenike s teškoćama u razvoju. U ovoj je školskoj godini u četiri škole u dvije županije koje takve programe nude, Šibensko-kninskoj i Gradu Zagrebu, bilo upisano 107 učenika u ponuđenih osam programa – školuju se za bravara, cvjećara, autolimara, krojača, kuhara, slastičara, galanterista.

Upravo zbog ograničene i male ponude za školovanje učenika s teškoćama većina ih upisuje TES posebne programe za učenike s teškoćama koji se nude u srednjim školama u gotovo svakoj županiji. U njima se onda učenici, bez obzira na to o kakvim je teškoćama riječ, mogu školovati isključivo za pomoćna zanimanja, donosi dnevnik.