Predavačima će vjerojatno trebati neko vrijeme da se priviknu na nove ocjene: A, B, C, D, E, F i FX, pri čemu je početna izvanredna, a zadnja jednaka sadašnjoj jedinici, piše Vjesnik.  U Ministarstvu objašnjavaju da je riječ o promjeni reguliranoj europskim pravilima.

Umjesto školarina, fakulteti će moći naplaćivati takse, odnosno administrativne pristojbe ili upisnine, ali one neće smjeti prijeći više od 60 posto prosječne plaće u državi.

Donošenje paketa zakona koji reguliraju sustav visokog obrazovanja i znanosti - težak oko četiri milijarde kuna na godinu - očekuje se do kraja godine, a primjena od početka nove akademske godine. Budu li zakoni prihvaćeni, ostat će zabilježeni po prvom ograničenju iznosa za školarine koje država zadaje autonomnim sveučilištima, navodi Vjesnik.

U prijedlozima zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti niz je novosti, a jedna s kojom će se teže složiti sveučilišta su izjednačavanje stručnih i sveučilišnih preddiplomskih studija.

Od iduće godine posve bi isti status imao student upisan na Tehničko veleučilište i onaj na Prometnom fakultetu, jer bi oba nakon tri godine mogla nastaviti diplomski studij.

Zakonom se vraća i prije sedam godina ukinut magistarski studij, a instituti će morati imati i vlastite prihode. Ako to ne uspiju, imaju dvije mogućnosti: pripojiti se matičnom sveučilištu (odnosno fakultetu) ili pripojiti se drugom institutu, bilo nacionalnom, bilo državnom. Cilj je, kako navode u Ministarstvu, prisiliti ih na usmjeravanje prema gospodarstvu.