Jedan od najubojitijih ukrajinskih napada na glavni grad Rusije, u kojem je smrtno stradala jedna osoba, a druga je ranjena, dogodio se u utorak. Zbog snažnog udara s najmanje 14 dronova privremeno je obustavljen komercijalni zračni promet u ruskoj prijestolnici, a požar je izbio na stambenoj zgradi u četvrti Ramenskoje. Pogođen je i naftni terminal u susjednoj oblasti Tula
Ukrajina je tijekom ljeta pokrenula novi val napada na Moskvu, grad koji se nalazi oko 450 kilometara od ukrajinske granice, nakon što je od početka 2024. godine koncentrirala udare na rusku energetsku infrastrukturu, za koju vjeruje da pokreće kremaljski ratni stroj. Uglavnom se radilo o napadima na naftne terminale ili vojna postrojenja u kojima je smješteno oružje, kao i vojna tehnika. Službeni Kijev ne priznaje niti komentira napade dronovima na Moskvu.
No najnoviji udar pokazuje da su Ukrajinci sposobni sve dalje i snažnije udarati unutar Rusije.
Jedan od najdaljih poznatih i priznatih udara ukrajinske bespilotne letjelice na ruski teritorij dogodio se 2. travnja 2024., kada je gađana rafinerija nafte u Tatarstanu, otprilike 1300 kilometara od prve crte bojišnice u Ukrajini. Ovaj napad pogodio je treću po veličini rusku rafineriju, a ona prerađuje oko 155.000 barela sirove nafte dnevno. Iako napad nije prouzročio značajniju štetu, označava važan trenutak u ukrajinskoj kampanji dronovima protiv ruske infrastrukture jer je pokazao da ništa ni u tako ogromnoj i prostranoj zemlji nije nedostižno.
vezane vijesti
Postoje izvještaji i o udarima ukrajinskih dronova u ruskoj republici Baškiriji na južnom Uralu, udaljenoj od bojišta preko 1500 kilometara. The Moscow News u svibnju je objavio vijest o bespilotnoj letjelici koja je udarila u radarsku stanicu Voronjež M u blizini Orska, glavnog grada Orenburga, a on se nalazi nešto više od 15 kilometara sjeverno od ruske granice s Kazahstanom.
Kirilo Budanov, šef ukrajinske obrambene obavještajne službe (HUR), rekao je u subotu, prenosi Kyiv Independent, da dronovi proizvedeni u Ukrajini trenutno mogu imati maksimalni domet od 1800 kilometara.
U objavi na Facebooku povodom obilježavanja Dana vojne obavještajne službe u subotu 7. rujna, Budanov je rekao da su ih razvili stručnjaci, uključujući one zaposlene u HUR-u.
'Vojni aerodromi, koji su izvor stalne prijetnje mirnim ukrajinskim gradovima, drhte od zračnih napada. Cijela infrastruktura Rusije, koja radi za rat, pretrpjela je i trpjet će gubitke. Uostalom, umjesto da brani svoje, Rusija je odabrala krivi put neizazvanog rata i napada na suverene teritorije države', rekao je Budanov u svojoj objavi.
Budanov nije precizirao modele bespilotnih letjelica niti jesu li korišteni u prethodnim napadima na ruske ciljeve.
Pod pretpostavkom da su dronovi lansirani iz Harkiva, istočnog grada koji graniči s Rusijom, navodni domet od 1800 kilometara teoretski bi omogućio Ukrajini da dosegne Ural, gorje koje razdvaja europski i azijski dio Rusije, s gradovima kao što su Jekaterinburg i Čeljabinsk na rubu navedenog raspona.
Mediji su u srpnju izvijestili o požaru u blizini vojne tvornice u Jekaterinburgu, a HUR o izgorjelom taktičkom bombarderu Su-34 na ruskom aerodromu Šagol u Čeljabinsku. No HUR ni za jedan incident nije preuzeo odgovornost. Za ilustraciju - u dometu ukrajinskih dronova nalazi se i Hrvatska, zračnom linijom udaljena oko 1300 kilometara od ukrajinske granice.
BBC prati izvješća o napadima dronovima u ruskim medijima od početka 2023. godine. Prema njima, izvršeno je gotovo 200 njih ove godine u Rusiji i na Krimu. Noćni napad bespilotnim letjelicama 30. kolovoza najrasprostranjeniji je od početka kampanje, a pogođene su mete u šest ruskih regija od juga do sjeverozapada.
Jedan od ciljeva bila je zračna baza u ruskom gradu Pskovu, oko 700 kilometara udaljenom od ukrajinske granice. U udaru su zapaljena najmanje dva vojna zrakoplova, a satelitska slika zračne luke Pskov nakon incidenta potvrdila je te informacije. Ranije ove godine Ukrajina je navodno uspjela dosegnuti veliki terminal za izvoz plina u blizini Sankt Peterburga, 1000 kilometara sjeverno od ukrajinsko-ruske granice.
Ukrajinski dronovi imaju značajan domet, a zemlja ubrzano povećava njihovu proizvodnju kako raste potražnja na bojištu. Zapadne zemlje koje oružjem opskrbljuju Ukrajinu uglavnom ne dopuštaju da se ono koristi za napade na ciljeve u Rusiji, posebno one koji su udaljeni od bojišta. Zato je Ukrajina ubrzano razvila bespilotne letjelice jer su u mogućnosti brzo, lako i jeftino nanijeti štetu protivniku.
Stručnjaci se slažu da dronovi lansirani iz Ukrajine mogu ići duboko u ruski teritorij.
Stručnjak za bespilotne letjelice Steve Wright također smatra mogućim da bi mogle pogoditi Kremlj, no napominje da bi za to trebale biti lansirane s mnogo bliže udaljenosti kako bi se izbjegla moskovska protuzračna obrana. Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju Mihailo Fedorov u travnju se pohvalio i ukrajinskim dronom koji 'može letjeti od Kijeva do Moskve i natrag'.
