Je li umjetna inteligencija dorasla izazovu pronalaska lijeka za ovu strašnu bolest? U svijetu je danas puno tvrtki koje nastoje riješiti tu dilemu.

Oksfordska Exscientia, prva tvrtka koja je na ljudima isprobala lijek otkriven zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, proučava 15.000 lijekova iz kalifornijskoga istraživačkog instituta Skrips, piše BBC.

I Healx, tvrtka iz Cambridgea koju je osnovao supronalazač viagre, dr. David Brown, prenamijenila je sustav umjetne inteligencije razvijen za otkrivanje lijekova za rijetke bolesti, u ovu konkretnu zadaću.

Sustav je podijeljen u tri dijela: proučava se sva postojeća literatura povezana s ovom bolešću, proučavaju se DNK i struktura virusa, razmatraju se pogodnosti raznih već postojećih lijekova. Otprije je poznato da su razvoj i otkriće novog lijeka vrlo spor proces.

'Ovim se bavim već 45 godina i na tržištu imam tri lijeka', kaže dr. Brown. No umjetna inteligencija puno je brža.

Trebalo nam je nekoliko tjedana da bismo prikupili sve potrebne podatke, a posljednjih nekoliko dana stižu nam nove informacije pa zasad imamo kritičnu masu', kaže Brown. 'U idućih bismo tjedan dana mogli imati materijal za tri nove metode'.

U Healxu se nadaju da će se informacije kojima dosad raspolažu do svibnja pretvoriti u popis lijekova kandidata i već pregovaraju s laboratorijima koji će njihove pretpostavke pretočiti u klinička ispitivanja.

Za one koji rade na polju otkrivanja lijekova uz pomoć umjetne inteligencije, dvije su opcije kad je posrijedi koronavirus: pronaći potpuno nov lijek, ali i pričekati nekoliko godina da bi se on proglasio sigurnim za korištenje, a druga je - iskoristiti postojeće lijekove za drugu svrhu

Brown smatra kako je malo vjerojatno da će konačno rješenje biti samo jedan lijek. Za Healx to znači detaljnu analizu osam milijuna mogućih parova i 10,5 milijarda trostrukih kombinacija lijekova koji proizlaze iz 4000 na tržištu već odobrenih lijekova.

Za lijekovima koji bi se brzo mogli prenamijeniti za liječenje covida-19 u Sjedinjenim Državama zajedničkim snagama tragaju laboratorij Northeastern University's Barabasi Labs, Sveučilište u Harvardu i bio-tehnološki start-up Scipher's medicine.

U uobičajenim okolnostima bi, za pokretanje istraživanja bilo potrebno "godinu dana papirologije", kaže rukovoditelj Scipher'sa, Alif Saleh.

'Za posao obavljen u protekla tri tjedna u uobičajenim bi nam vremenima trebalo pola godine. No svi su upregnuli snage u ovaj projekt jer se samo na taj način on može ubrzati', pojasnio je.

Njihovo je istraživanje dosad polučilo iznenađujuće rezultate, među kojima su:

• mogućnost da virus možda napada moždano tkivo (što bi moglo pojasniti zbog čega neki ljudi gube osjet okusa ili mirisa)
• mogućnost da virus napada i reproduktivni sustav i muškaraca i žena

Scipher's medicine kombinira umjetnu inteligenciju s nečim što naziva mrežnom medicinom - metodom koja bolest promatra kroz složene interakcije među molekularnim komponentama.

'Do fenotipa bolesti rijetko dolazi zbog greške na jednome genu ili proteinu samome po sebi, jer priroda nije u tolikoj mjeri jednostavna, već je riječ o rezultatu povezanih posljedica mrežnih interakcija između nekoliko proteina', kaže Saleh.

Kombinacija mrežne medicine i umjetne inteligencije mogla bi rezultirati identificiranjem 81. potencijalnog lijeka koji bi mogao pridonijeti liječenju koronavirusa.

Profesor Ara Darzi, direktor Instituta za inovaciju globalnog zdravlja s londonskog Imperial Collegea za BBC je kazao da 'umjetna inteligencija ostaje jedan od najsnažnijih znantsvenih puteva koji će omogućiti opipljiva rješenja' no da istodobno 'postoji potreba za visokokvalitetnim temeljnim podacima'.

Donositelji odluka morali bi na globalnoj razini uvjeriti velike farmaceutske tvrtke da udruže snage s manjim tvrtkama, akademicima i dobrotvornim istraživačkim organizacijama kako bi se na jednome mjestu prikupili svi relevatni podaci, smatra Darzi.

'Nikada dosad nije bilo toliko važno da velike tvrtke otkriju podatke o lijekovima kako bi i umjetna inteligencija mogla pridonijeti borbi protiv covida-19', smatra prof. Darzi.