Desetljećima blizak saveznik Sjedinjenih Država, Noriega je pao u nemilost zbog bliskih veza s kolumbijskim kartelom droge iz Medellina i svrgnut je s vlasti američkom invazijom 1989. godine.

Tom malenom srednjoameričkom državom Noriega je vladao čvrstom rukom, a uspon u vojnoj karijeri počeo je kao sudionik u državnom udaru 11. listopada 1968. protiv predsjednika Arnulfa Arisa, piše agencija AFP.

Novi vojni zapovjednik general Omar Torrijos imenovao ga je godinu dana poslije na čelo zloglasne obavještajne službe G2.  

Smatra se da je u to vrijeme bio unovačen kao suradnik američke Središnje obavještajne agencije (CIA), koja je tada bila vrlo prisutna kako bi nadzirala Panamski kanal.

Nakon smrti Torrijosa u misterioznoj avionskoj nesreći 1981., Noriega, kojemu su poslije pripisali odgovornost za nesreću, postao je moćan čovjek Paname. Godine 1983. bio je promaknut u generala, zapovijedao je nacionalnom gardom i de facto vladao zemljom u kojoj  se smjenjivali predsjednici daleko manje moćni od njega.

Tijekom tih godina živio je u raskošnoj rezidenciji s minijaturnim zoološkim vrtom, privatnim casinom i plesnom dvoranom.  

Optuživali su ga da je "sociopat" i "hladni diktator", a Noriega je vladao represijom u zemlji, dok je novac prebacivao u Europu.

Preokret je nastupio 1987. kada su masovne manifestacije protiv korupcije i za više demokracije potresale Panamu. Američka vlada tada ga je napustila, a u veljači 1988. bio je optužen za trgovinu drogom u SAD-u. Bio je odveden u  Miami i osuđen na 40 godina zatvora.

U američkom zatvoru proveo je 21 godinu te je u travnju 2010. bio izručen Francuskoj gdje je bio osuđen na sedam godina zatvora zbog pranja novca narkomafije iz Kolumbije u francuskim bankama, piše agencija dpa.

Norieginom smrću završeno je poglavlje u povijesti Paname, napisao je predsjednik Varela. 

U ožujku mu je bio uklonjen benigni tumor na mozgu, ali je trpio od komplikacija izazvanih postoperativnim krvarenjem.