Mještani Lakovića, Rakovaca, Ivanića i Heraka ogorčeni su jer svoju perspektivu razvoja vide u poljoprivredi i turizmu, što nikako ne ide s miniranjem, prašinom i tutnjanjem kamiona. No još više ih ozlojeđuje činjenica da su povjerovali lokalnim vlastima da će kamenolom doista biti saniran i zatvoren.

'U okruženju kamenoloma je barem 50 ruralnih vila koje se iznajmljuju, a neke su kupili i stranci. Tu su maslinici, obrađena polja i ljudi su očekivali i neka bespovratna sredstva za ruralni turizam. Rekli su da je prostorni plan svetinja, no očito nije, jer kako objasniti da je privatni interes ispred ostalog', kaže književnik Rade Vojinović iz Rakovaca, kojeg su mještani ovlastili za glasnogovornika.

'Toga nema ni u Zanzibaru'

'Izdaju vam dozvolu za ruralnu kuću, a onda na 99 godina daju koncesiju tvrtki za vađenje kamena. Mislim da toga nema ni u Zanzibaru. Kamenolom bi trebao biti zatvoren već stoga što su prve kuće na 50 metara, a morao bi biti udaljen najmanje 500 metara. Apsurd je i da peticiju za zatvaranje kamenoloma predajemo u Poreču, čiji je član Gradskog vijeća iz redova IDS-a vlasnik tvrtke Dekop koja sad, kako smo čuli, prebija dugove s Viaduktom te će vaditi kamen', smatra Vojinović.

No priča je očito višeslojna. Naime, zagrebački Viadukt je naslijedio vlasnička prava od Kamen Pazina, s tim da je 1993. obnovio studiju utjecaja na okoliš, da bi 1998. dobio koncesiju na 99 godina. Budući da je tvrtka morala svake godine predati državnoj upravi izvješće o iskopanim količinama, kako nije došla do tzv. nulte točke eksploatiranosti kamenog polja, odnosno nije iscrpila postojeće zalihe, koncesija je važeća i sasvim legalno može se vaditi kamen do 2097. godine!

Naime, kako pojašnjava direktor Kamenoloma u Ivancu, zadužen i za kamenolom u Lakovićima, Goran Cirković, kamenolom nije godinama radio, tako da je u 14 godina rada eksploatirano tek 200-tinjak tisuća kubika. 'Koncesija se odnosi na odobrenu količinu od oko 800 tisuća kubika pa možemo raditi sve dok ne izvadimo tu količinu. No razumijemo te ljude i ponudili smo da u sezoni, od 15. svibnja do 1. rujna, obustavimo eksploataciju, ali sve čime smo im htjeli izaći ususret mještani su glatko odbili. Oni traže svoja prava, a mi svoja', bez zadrške veli direktor Cirković.

'Vile su izgrađene od toga kamena'

'Kad treba graditi kuće, onda nam je taj kamen dobrodošao, no vremena su se promijenila i mještani bi sada mir i turizam', napominje Cirković, dodajući kako je većina tih kuća i vila izgrađena baš od tog kamena. 'Predbacuje se Viaduktu da je kamenolom preblizu kuća, no zapravo su sve te kuće preblizu kamenoloma jer je kamenolom bio tamo kad su građene. Pitanje je i imaju li sve te kuće pravovaljane dozvole', veli, uvjeren da peticija sa 400-tinjak potpisa mještana ni prostorno-planski dokument Općine Sv. Lovreč ne mogu utjecati na eventualno zatvaranje kamenoloma u Lakovićima.

'Ne može Općina biti iznad Županije. Ne može izbrisati nešto što je Županija potvrdila', kaže Cirković. Pojašnjava da je rješenje o izvođenju rudarskih radova Viaduktu izdao Ured državne uprave Istarske županije te, premda je lovrečka općina izbrisala kamenolom iz svog prostornog plana, on i dalje stoji u županijskom. 'Posjedujemo rješenje o eksploatiranju kamenog polja, za što plaćamo državi određenu naknadu i jedino sam koncesionar može izbrisati to rješenje iz registra', kaže nam Cirković.

Istra - hrvatska Toscana

Naši političari često vole reći kako žele da Istra postane hrvatska Toscana, koja se počela razvijati nakon što su poznate osobe kupile ondje vikendice i počele dovoditi svoje prijatelje, no, kaže Vojinović, sad izgleda kao da želimo otjerati ljude koji su dali silne novce za istarske ruralne kuće, ne sluteći da će se kamenolom ponovno aktivirati, a ne sanirati.

Među vlasnicima ruralnih vila ima i nekoliko stranaca, koji namjeravaju potražiti pomoć putem svojih ambasada. Mještani se pitaju hoće li poznati i slavni, poput popularnog glumca i voditelja Tarika Filipovića, koji rado u svojoj vili Baladur u Rakovcima u miru i tišini provede sa suprugom i djecom pokoji vikend, čekati još pedesetak godina da se kamenolom iscrpi i sanira ili će potražiti negdje drugdje više mira i spokoja.