Plenković je na početku spomenuo posjet glavnog tajnika OECD-a prošli tjedan. 'Taj je događaj emancipirao u javnosti važnost ove organizacije, jedine velike kojoj Hrvatska treba pristupiti', poručio je premijer.

Podsjetio je na posjet europskog povjerenika Thierryja Bretona, kao i posjet dužnosnika Vlade Osijeku. 'Ministar Butković bio je na otvaranju brze ceste Bjelovar-Virovitica', dodao je.

Spomenuo je i komemoraciju u Jasenovcu. 'Izrazili smo pijetet zarobljenicima i žrtvama. Ovaj put smo imali jedinstvenu komemoraciju', dodao je.

Govorio je i o dolasku ukrajinskih ranjenika. 'Svi su zbrinuti u liječničkim ustanovama za rehabilitaciju. Želimo im dobar oporavak', kazao je premijer.

'Održana je sjednica Vlade i došlo je do pojeftinjenja benzina i dizela. Bez mjera Vlade gorivo bi bilo skuplje dvadesetak centi po litri', kazao je Plenković.

Nakon toga govorio je i o temama koje će se naći na samoj sjednici Vlade. Jedna od njih je Nacionalni program reformi, koji se naslanja, kazao je, na NPOO.

'Usvojit ćemo program stabilnosti. Glavna okosnica vođenja ekonomske politike u sljedećem razdoblju bit će odgovorno vođenje javnih financija. To je odlika naše vlade i zahvaljujuću ustrajnosti stvorili smo veliki fiskalni prostor za intervencije, ali i stekli kredibilitet', kazao je Plenković.

'Cilj je povećati rast gospodarstva i biti na tragu dva velika pravca, a to su zelena tranzicija i digitalna transformacija. Fiskalna politika bit će usmjerena na smanjenje duga. Koristit ćemo sve instrumente koje imamo na raspolaganju - strukturne fondove, novu financijsku perspektivu i instrument EU-a iduće generacije', dodao je.

'Naše projekcije za srednjoročno razdoblje su realne. Lani smo ostvarili rast od 6,3 posto i omogućili brojne pakete pomoći građanima. Dali smo više od šest milijardi eura pomoći građanima i gospodarstvu. I zbog viška prihoda na razini lokalne zajednice ostvarili smo proračunski višak od četiri posto BDP-a te prošle godine smanjili javni dug za 10 postotnih bodova', kaže.

'Hrvatska je jedina država koja je od početka ruske invazije od sve tri agencije imala podignut rejting', pohvalio se premijer.

'Očekujemo rast gospodarstva u 2023. od 2,2 posto', poručio je, dodavši da su prvotne projekcije bile 0,7 posto. U 2024. bio bi 2,6 posto, 2025. 2,5 posto i 2026. 2,2 posto.

'Što se tiče inflacije, očekujemo usporavanje u ovoj godini na 6,6 posto, a u idućim godinama očekujemo znatno usporavanje i vraćanje u okvire u kojima smo bili. Nastojat ćemo obuzdavati cjenovne pritiske i pomagati najugroženijima', rekao je premijer. U idućim godinama stopa inflacije bila bi 2,8 posto u 2024., 2,4 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026. godini.

'Što se tiče Pakta o stabilnosti, ispunili smo sve kriterije', dodao je Plenković. Javni dug bi, prema projekcijama iz programa stabilnosti, u 2023. bio na 62,6 posto BDP-a, u 2024. 59,8 posto, 2025. 57,5 posto i 2026. godine 55,6 posto BDP-a.

Komentirao je i donošenje Zakona o hrvatskom jeziku.

'Prošlog tjedna susreli smo se s vodstvom Matice hrvatske, koja je pripremila prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku. Vlada je podržala ovu inicijativu. Hrvatski je jedan od službenih jezika EU-a i vrijeme je da se donese zakon. Na temelju ovog prijedloga pripremit ćemo konačni prijedlog zakona koji će ići u javno savjetovanje i na raspravu u Sabor. Prijedlog Matice hrvatske je dobra polazna točka. Želimo da se hrvatski jezik obogaćuje i ide u korak sa suvremenim svijetom. Činjenica je da se govori o penalizaciji i jasno želim reći da neće biti penalizacije u zakonu. Riječ je o provedbi članka 12. Ustava o upotrebi hrvatskog standardnog jezika i pisma. Neće zadirati u privatnu komunikaciju niti će se ograničavati sloboda književno-umjetničkog izražaja. Želim da ministrica Obuljen i ministar Fuchs komuniciraju u javnosti o tome što doista jest ova inicijativa, a ne da slušamo komentare onih koji nisu ni vidjeli tekst i govore ono što ona nije', poručio je Plenković.