Kada je biskup bjelovarsko-križevački i donedavni glavni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak prije dva dana za HTV rekao da je nova zgrada HBK financirana, među ostalim, donacijama hrvatskih biskupija, otkrio je zapravo da su u tome sudjelovali i porezni obveznici jer se biskupije financiraju iz proračuna
'U Hrvatskoj je šesnaest biskupija i svaka je doprinijela proporcionalno svojoj veličini i svojim mogućnostima da bi se zgrada završila', rekao je Huzjak, dodajući da su sredstva za zgradu HBK sakupljana 25 godina i da je velik udio u financiranju imala Talijanska biskupska konferencija.
'Talijanska biskupska konferencija kao izvor financiranja otpočetka je bila smišljena kao izgovor, jer se znalo da će se u javnosti prigovarati zbog rasipanja novca poreznih obveznika, pa se spominjanjem Talijanske biskupske konferencije otpočetka htjela kontrolirati šteta', rekao je za Večernji list izvor iz visokih crkvenih krugova.
Podsjetimo, zgrada je prvotno trebala stajati devet milijuna eura, a iznos je premašen gotovo dvostruko. Huzjak kaže da je kvadrat zgrade koštao poput kvadrata jeftinijeg stana u Zagrebu – 1.500 eura. Kako je površina zgrade HBK 11.000 metara kvadratnih, konačan iznos popeo se na vrtoglavih 16,5 milijuna eura.
No kako piše Večernjak, Crkva muku muči s financijama - navodno ima 28 milijuna kuna oročenih u jednoj banci na pet godina, a jedan od suvlasnika te banke sjedi u crkvenom ekonomskom vijeću.
Da Crkva zna upasti u probleme s plasmanom novca, govori i lanjski slučaj, kada je Varaždinska biskupija posudila 18 milijuna kuna tvrtki BBS za zbrinjavanje otpada, čiji je povrat bio vrlo upitan jer se tvrtka našla u golemim financijskim problemima.
