Erdogan također lobira za potporu palestinskoj državi nekoliko dana prije nego će

Palestinci Ujedinjenim narodima podnijeti zahtjev za priznanje.

Turneja je pripremljena žestokim obračunom s izraelskom vladom. Erdogan se najprije još jednom obrusio na Netanyahua zbog napada izraelskih snaga na tursku flotilu koja je išla prema Gazi, a onda i podržao stvaranje palestinske države najavom da će Ankara odlučno braniti palestinska nastojanja za priznanje u UN-u.

Izraelski ministar za obavještajne djelatnosti ocijenio je u petak, 9. rujna, 'ozbiljnima i teškima' izjave turskog premijera koji je rekao da će turski brodovi s pomoći za Pojas Gaze ubuduće imati pratnju turskih pomorskih snaga. 'Te izjave su ozbiljne i teške, no ne želimo raspirivati polemiku', rekao je Dan Meridor za izraelski vojni radio. 'Bolje je šutjeti i čekati, nije nam u interesu da pogoršamo situaciju odgovarajući verbalnim napadima', dodao je. Istaknuo je ipak da će 'Turska biti ta koja će prekršiti međunarodno pravo' pokuša li silom probiti izraelsku pomorsku blokadu Pojasa Gaze s obzirom na to da je povjerenstvo UN-a priznalo 'legitimnost' te blokade.

Turski ratni brodovi pratit će svako tursko plovilo koje nosi humanitarnu pomoć Palestincima u Pojasu Gaze, objavio je u četvrtak, 8. rujna, turski premijer Tajip Erdogan u razgovoru za Al Jazeeru. Erdogan je rekao i da je Turska poduzela korake kojima će spriječiti izraelsko jednostrano iskorištavanje prirodnih resursa istočnog Sredozemlja.

U ponedjeljak, 12. rujna Erdogan se sastao u Kairu s egipatskim vojnim vlastima, što je opet uzrujalo izraelske vlasti, čije su tradicionalno dobre veze s dvjema muslimanskim zemljama u posljednje vrijeme uzdrmane. Bio je to početak turneje (Egipat, Libija i Tunis) kojoj je cilj osnažiti utjecaj Turske u regiji. Egipat se dugo smatrao vodećim glasom arapskog svijeta, no turski je utjecaj naglo porastao njezinim gospodarskim jačanjem i deklariranom politikom u regiji, osobito prema Izraelu, koja je naišla na odobravanje brojnih arapskih zemalja.

Ankara je, podsjetimo, nedavno protjerala izraelskog veleposlanika zbog spora oko prošlogodišnjeg upada izraelskih komandosa na brod koji je išao za Gazu kada je poginulo devet Turaka. Egipat je pak prošloga mjeseca najavio da će povući veleposlanika iz Tel Aviva nakon što su petorica egipatskih graničara ubijena kada je Izrael napao militante na egipatskom teritoriju za koje je tvrdio da su Palestinci.

Turski premijer je rekao na sastanku ministara vanjskih poslova Arapske lige u utorak, 13. rujna, u Kairu da priznanje palestinske države 'nije mogućnost, već obveza'. U govoru koji potvrđuje njegovu ambiciju da postane regionalni politički vođa Erdogan je osudio ponašanje Izraela, ustvrdivši da 'agresivnost' njegove politike 'ugrožava budućnost izraelskog naroda' i predstavlja 'prepreku miru'.

Erdogan, kojem popularnost u arapskom svijetu raste zbog stajališta o Izraelu, kazao je da će Izrael izaći iz izoliranosti tek kad se počne ponašati kao odgovorna, ozbiljna i normalna država. 'Priznanje palestinske države jedini je ispravan put. Uz Božju pomoć, krajem mjeseca imat ćemo priliku vidjeti Palestinu u bitno drukčijem statusu u Ujedinjenim narodima', rekao je Erdogan. 'Stigao je čas za podizanje palestinske zastave u UN-u. Podignimo palestinsku zastavu i neka ona bude simbol mira i pravednosti na Bliskom istoku. Dajmo svoj doprinos osiguranju zasluženog mira i stabilnosti na Bliskom istoku', dodao je.

Arapske zemlje će u Ujedinjenim narodima ovaj tjedan istaknuti zahtjev za palestinskom državom sa svim obilježjima državnosti. Palestinci su odlučili zahtijevati priznanje državnosti od Ujedninjenih naroda nakon dugogodišnjih pregovora s Izraelom u kojima nisu uspjeli ostvariti neovisnu državu koju žele uspostaviti na Zapadnoj obali, Pojasu Gaze i istočnom Jeruzalemu - područjima koja su od rata 1967. pod izraelskom okupacijom. Turska je posljednjih mjeseci jako snizila diplomatske odnose s Izraelom i potpuno obustavila svaku vojnu suradnju, jer se Tel Aviv nije htio ispričati za lanjski napad na turski brod na putu za Gazu.

U srijedu, 13. rujna, najmoćnija egipatska islamistička skupina upozorila je Erdogana da njegova zemlja na treba nastojati dominirati Bliskim istokom bez obzira na to što je na početku njegove regionalne turneje u Egiptu dočekan s oduševljenjem. Nakon njegovog široko pozdravljenog poziva na demokraciju u arapskom svijetu, Erdogana su suzdržanije dočekali dužnosnici Muslimanskog bratstva, čiji stariji članovi ne dijele divljenje koje mlađi naraštaji te skupine osjećaju prema turskom čelniku.

'Pozdravljamo Tursku i pozdravljamo Erdogana kao istaknutog čelnika, no ne mislimo da bi on ili njegova zemlja trebali predvoditi regiju ili kreirati njenu budućnost', rekao je Esam el-Erian, zamjenik čelnika Stranke slobode i pravde Muslimanskog bratstva. Oprezan istup Bratstva u kontrastu je s dosadašnjim oduševljenim dočekom Erdogana u Egiptu na njegovoj prvoj postaji putovanja u tri arapske zemlje u svrhu jačanja regionalne uloge Turske. 'Demokracija i sloboda temeljno je pravo poput kruha i vode za vas, moju braću', rekao je u utorak u Kairu Erdogan oduševljenom slušateljstvu. 'Arapske države ne trebaju projekte izvana... Oni trebaju doći iz novog unutarnjeg sustava arapskih zemalja koje će nakon revolucija biti demokratske', rekao je pak Erian, dodajući da se Erdogan susreo s članovima Stranke slobode i pravde Muslimanskog bratstva.

U Tunisu je u četvrtak opet bilo žestoko. Erdogan je izjavio da Izrael više neće moći u Sredozemlju činiti što hoće i poručio je da će turski vojni brodovi pratiti moguću humanitarnu pomoć za Gazu. 'Izrael više neće moći u Sredozemlju činiti što hoće i vidjet ćete turske vojne brodove u tome moru', izjavio je Erdogan nakon sastanka s tuniskim premijerom Bedžijem Kaidom Esebsijem. 'Odnosi s Izraelom ostvarit će se tek kada se Izrael ispriča za napad na flotilu, kada obešteti obitelji žrtava i ukine blokadu Gaze', poručio je Erdogan.

U izraelskom napadu na turski brod za Gazu ubijeno je devet turskih državljana 31. svibnja 2010. Nakon mjeseci napetosti Ankara je obznanila da je bijesna zbog izraelskog odbijanja da se ispriča. Prošli tjedan je za Al Jazeeru Erdogan rekao kako je izraelski napad bio povod za rat, ali je Turska odlučila biti strpljiva. 'Islam i demokracija nisu u suprotnosti. Muslimani mogu voditi državu s velikim uspjehom', rekao je Erdogan. 'Uspjeh izbornog procesa u Tunisu će to pokazati', dodao je.

Tunis će 23. listopada birati saziv ustavotvorne skupštine koja će, devet mjeseci nakon svrgnuća diktatora Zinea ben Alija, sastaviti novi ustav. Islamistička stranka Nada, koja otvoreno zagovara turski model državnog uređenja, ima najveće izglede da bude najviše zastupljena u tom tijelu. Stotine ljudi dočekale su ga u Tunisu kako bi zahvalile Turskoj, koja je među prvima poduprla tunisku revoluciju početkom godine. Za posjeta je potpisan tunisko-turski sporazum o prijateljstvu, a turneju je Erdogan završio posjetom Libiji.

Erdogan je zatim stigao u Tripoli. U Libiju je doputovao iz Tunisa, odakle je val pobuna zapljusnuo arapski svijet, nakon prve etape u Egiptu. Turski je premijer oštro napao sirijskog predsjednika Bašara al-Asada čiji režim već šest mjeseci nastoji ugušiti narodnu pobunu, istaknuvši da je prošlo vrijeme tirana. Pohvalivši pobjedu ustanika u Libiji koji su Moamera Gadafija svrgnuli s vlasti, Erdogan je rekao: 'Pokazali ste svijetu da nema režima koji može ići protiv volje naroda. To moraju shvatiti oni koji tlače narod u Siriji.' 'Takav čelnik mora shvatiti da je njegovo vrijeme prošlo, kao što je prošlo i vrijeme tiranskih režima', kazao je, smjerajući na sirijskog predsjednika. Njegov govor na turskom jeziku prevodio se na arapski.

Erdogan je čestitao i libijskom narodu na pobjedi u prigodi posjeta Tripoliju, na posljednjoj postaji u obilasku zemalja 'arapskog proljeća'. 'Sretan sam što sam bio svjedok pobjede i dolaska demokracije u Libiju', rekao je nakon što je sudjelovao u tjednoj molitvi na Trgu mučenika, bivšem Zelenom trgu.

U prigodi svog prvog posjeta nakon pada režima Moamera Gadafija, Erdogan je odao počast uspomeni na libijske 'mučenike koji su se žrtvovali za domovinu i vjeru' kao što je učinio Omar el-Mohtar, junak otpora protiv talijanske kolonizacije, čija se 80. obljetnica smrti obilježava ovih dana. El-Mohtara je vješanjem pogubila talijanska vojska.

'Sirtu i Bani Validu poručujem, zagrlite se braćo i pridružite se drugim Libijcima', dodao je govoreći o dvama uporištima Gadafijevih snaga koje nove vlasti još ne kontroliraju. 'Ujedinjenje snaga potaknulo bi razvoj Libije i pretvorilo je u jednu od najboljih zemalja regije', rekao je još turski premijer.

Erdogan, koji je u Kairu dočekan kao junak, uživa, da sumiramo, veliku popularnost u arapskim zemljama zbog svog stajališta o izraelsko-palestinskom sukobu, dok se većina čelnika zemalja regije smatra nemoćnima pred izraelskom državom. Njegov posjet Libiji dogodio se dan nakon posjeta francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i britanskog premijera Davida Camerona koji su u Libiji dočekani kao heroji.

Da Erdogan misli igrati veliku igru, dokaz je da će sutra imati sastanak s američkim predsjednikom Barackom Obamom u prigodi održavanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, a kako bi se razgovaralo o stanju u Siriji. Ovaj susret dvojice čelnika zemalja saveznica unutar NATO-a ujedno će biti prilika da se razgovara i o drugim narodnim pobunama koje od siječnja potresaju arapski svijet, napose Libiju. Erdoganova vlada pomogla je Washingtonu u vrijeme 'arapskog proljeća', zadnjih devet mjeseci.

Turska je pristala na svom teritoriju primiti radar u okviru nove inačice NATO-ovog proturaketnog štita u Europi, što je važna potvrda savezništva SAD-a i Turske. Obama i Erdogan dotaknut će se i pogoršanja tursko-izraelskih veza nakon smrtonosnog napada izraelskih komandosa na brod iz humanitarnog konvoja za Gazu 2010.

Ali neće stati samo na tome: Turska prijeti Bruxellesu da će zamrznuti odnose ako Cipar preuzme vođenje Unije iduće godine. Turski vicepremijer Besir Atalay kazao je da pregovori o odnosu sjevernog dijela Cipra nastanjeg Turcima i južnog, gdje su Grci koji su ušli u Uniju 2004, nisu gotovi i da neće se prihvatiti jednostrane odluke.

Analitičari tvrde da je mozak cijele operacije zapravo turski ministar vanjskih poslova Ahmed Davutoglu, sveučilišni profesor za kojeg se tvrdi da pripada među deset najvažnijih političkih mislilaca današnjice (prema časopisu Foreign Policy). Turska se ima čime ponositi. Ima stopu rasta veću od Kine, sve jaču ekonomiju, odličnu diplomatsku mrežu i da nema ambivalentan, neki kažu i zločinački odnos prema kurdskoj manjini, prave mane njenoj agresivnoj politici u arapskome svijetu i na Bliskom istoku, kao brana islamističkim pokretima, baš se i ne bi mogle umnažati.