Odbor za veterane predložio je amandman na Zakon o blagdanima, prema kojemu bi 8. listopada ostao praznik, kao Dan neovisnosti, a umjesto njega 22. lipnja, Dan antifašističke borbe, postao bi spomendan i radni dan, javlja N1. Za takav prijedlog taj odbor je glasao gotovo jednoglasno, uz suzdržan glas nezavisnog Zdravka Ronka.

Kako doznajemo, prijedlog je stigao od vanjskih članova Odbora Đure Škvorca i Vedrana Černyja, a službeno ih je podržao HDZ-ovac Stevo Culej.

Kako je kazao šef Odbora Josip Đakić, veterani nisu dali objašnjenje za takav prijedlog, osim da smatraju da bi 8. listopada trebao ostati praznik zbog svega što se taj dan dogodilo i zbog toga što je na taj dan pokušan atentat na državni vrh.

Istodobno predlažu da 18. studenoga bude Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu, umjesto, kako je predloženo, Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata.

O svemu se na Twitteru oglasio SDP. 'Hrvatska je antifašistička i demokratska. Partizani su se izborili za slobodu, solidarnost, pravdu i jednakost, vrijednosti antifašizma koji je temelj moderne Europe i hrvatskog Ustava, a Dan antifašističke borbe je s pravom državni praznik', stoji na njihovom Twitteru.

'Taj prijedlog je apsolutno neprihvatljiv, ali pomalo i kukavički i domobranski. Trebali su predložiti da se potpuno makne iz kalendara jer vjerojatno to misle o njemu, a ne da se svede na spomendan', komentirao je SDP-ov Arsen Bauk.

Za njega je amandman potpuno neprihvatljiv, ali čeka da se o svemu očituje i vladajuća većina.

'Mislim da je riječ o tome da stranačka desnica malo provocira i uzvraća udarac Andreju Plenkoviću, ali to je njegov problem, a mogao bi postati i problem države', poručio je Bauk.

Podsjetimo, premijer Andrej Plenković predstavio je popis novih praznika prema kojem bi se Dan državnosti slavio 30. svibnja, a ne 25. lipnja, kao dosad.

Zakonom se predlaže i novi praznik 18. studenoga - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a kao praznik ostaje 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Kao novi spomendani predlažu se 15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 25. lipnja – Dan neovisnosti, 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora i 30. kolovoza - Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, dok se dosadašnji spomendan 23. kolovoza precizira kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.