Državna strategija za procesuiranje ratnih zločina u BiH usvojena je 2008. godine sa smjernicama i rokovima, uključujući delegiranje slučajeva temeljem njihove složenosti državnom, odnosno tužiteljstvima na nižim razinama vlasti radi bržeg procesuiranja.

Prema podacima kojima raspolažu u misiji OESS-a najmanje je 5.300 osumnjičenika za ratne zločine u BiH

Strategija iz 2008. godine je predviđala da svi sudski postupci budu okončani do 2023. godine, a da do kraja 2015. bude dovršen rad na najsloženijim predmetima, no to se nije dogodilo.

Voditelj misije OESS-a Bruce Berton kazao je kako bi, uz pojačane napore i ako se usvoji revidirana strategija procesuiranja ratnih zločina, što je zadaća Vijeća ministara, još uvijek bilo moguće dostići krajnji rok.

Do kraja 2017. godine procesuirana su 473 predmeta ratnih zločina, uključujući tu većinu slučajeva označenih kategorijom "A", što znači da je riječ o najkompliciranijim predmetima koji se odnose na najteže ratne zločine poput genocida i zločina protiv čovječnosti.

Ranije je procijenjeno kako ima oko 800 osoba koje su počinile ovakva kaznena djela, a zaključno s polovicom 2018. godine pokrenuti su postupci protiv 560 takvih osumnjičenika.

Analiza koju je provela misija OESS-a pokazala je ipak kako se u protekle dvije godine smanjuje postotak osuđujućih presuda u predmetima koje procesuira Sud BiH.

U 2017. godini tako su izrečene osuđujuće presude u tek 54 posto slučajeva dok je, primjerice, u 2014. godini ta stopa bila čak 89 posto.

Kod sudova na entitetskim razinama stanje je nešto drugačije pa je tako u Federaciji BiH stopa osuđujućih presuda prošle godine bila 76 posto, a 2014. čak 92 posto, dok je u Republici Srpskoj prošle godine izrečeno 68 posto osuđujućih presuda, dok ih je 2014. godine bilo tek 43 posto.

Stručnjaci OESS-a podsjetili su kako su još 2016. dane preporuke za poboljšanje rada tužiteljstava, posebice onog na državnoj razini, te drže kako su već razvidni učinci odnosno kako su optužnice sada kvalitetnije nego ranije.