'Pustimo ministru, odnosno Vladi, da nađe pravni okvir za rješenje - ako je to pitanje preregistracije, ako je to pitanje izmjena zakona - za to sve ima dovoljno vremena da se uradi u ovom roku. Jednako tako, ima prostora da Ustavni sud da svoje mišljenje i da na taj način pomogne da se to pitanje riješi bez dodatnih političkih trzavica', kazao je Milorad Pupovac, gostujući sinoć u Dnevniku Nove TV.

Kažnjavanje pozdrava 'Za dom spremni' i isticanja simbola NDH propisano je, inače, u sadržaju čak četiri zakona: Zakona o javnom okupljanju, Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te Zakona o suzbijanju diskriminacije. Prema analizi Ureda pučke pravobraniteljice Lore Vidović, nedvojbeno je to da postoje propisi i sudska praksa, no 'očito je da su nedostatni i nedovoljno jasni, pa i nepoznati širokoj javnosti'.

Uklanjanje sporne ploče u Jasenovcu moglo se već postići preregistracijom Udruge dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga (UDHOS) Grada Zagreba, koja je ploču i postavila, na način da Ministarstvo uprave preinači prethodnu odluku o registraciji te naloži brisanje ustaškog pozdrava iz grba te udruge.

Premijer Andrej Plenković međutim nije dao takav naputak ministru Lovri Kuščeviću, već je od njega zatražio - dubinsku analizu. 'Tu situaciju moramo zakonski urediti i ujednačiti praksu', kazao je Plenković još u lipnju. 

U instancama, kada se primjenjuju propisi o pozdravu 'Za dom spremni', uglavnom to rezultira osuđujućim presudama i novčanim sankcijama, a sudsku su praksu po tom pitanju svojim odlukama već ujednačili i njezin daljnji razvoj usmjerili kako Visoki prekršajni sud, tako i Ustavni sud.

Visoki prekršajni sud još u siječnju 2016. zaključio je kako je 'nesporna činjenica da je navedeni uzvik... korišten i kao službeni pozdrav ustaškog pokreta i totalitarnog režima NDH, koji se nalazio i na svim službenim dokumentima, koji je iznikao iz fašizma, temeljenog između ostalog i na rasizmu, a pri tome simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti, manifestaciju rasističke ideologije, kao i podcjenjivanje žrtava zločina protiv čovječnosti'.

Ustavni sud već dvaput je odlučivao u predmetima s pozdravom 'Za dom spremni', odbacujući tužbe na osuđujuće presude Josipu Miljku (HČSP) i nogometašu Josipu Šimuniću. U studenom 2016. o pozdravu 'Za dom spremni' u kontekstu prava na slobodu izražavanja zaključio je da prekršajno kažnjavanje jest miješanje u pravo slobode izražavanja, međutim to je miješanje utemeljeno na zakonu i imalo je legitiman cilj kažnjavanja ponašanja kojima se iskazuje ili potiče mržnja na temelju rasne ili druge pripadnosti na sportskim natjecanjima, a to je zaštita dostojanstva drugih, ali i temeljnih vrijednosti demokratskog društva.

Jedina 'srodna' odluka koja se iščekuje jest ona u predmetu ocjene ustavnosti imena Ulice 10. travnja - tog datuma, prije 76 godina, osnovana je NDH - u selu Slatinski Drenovac. Očekuje se da će Ustavni sud u obrazloženju te odluke dati smjernice i još izričitije nego dosad odrediti se prema korištenju simbola i naziva iz NDH.

U današnjoj izjavi za tportal predsjednik Suda Miroslav Šeparović potvrdio je da je nacrt odluke pripremljen i da će se taj predmet naći na jednoj od prvih sjednica u rujnu.   

Podsjetimo, za razliku od Vlade, Šeparović nema dilema oko skidanja ploče u Jasenovcu, što je rekao i na sjednici saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

'Nemam dileme, ploči s pozdravom 'Za dom spremni' u Jasenovcu nije mjesto. To je simbol stradanja žrtava ustaškog režima. Uvažavam branitelje i siguran sam da nisu željeli veličati NDH, ali takvim pozdravom mogu povrijediti žrtve. Neka Vlada nađe zakonit način da se ploča ukloni', rekao je predsjednik Ustavnog suda.

Sanja Barić: Dobronamjerni ljudi imaju sto načina da to jednostavno riješe 

O najnovijim previranjima oglasila se i ustavna stručnjakinja Sanja Barić, poručujući preko Facebooka kako 'naravno da ne bi smjela postojati nijedna udruga, nijedan odobreni naziv ili uporaba ZDS-a, koji je bez ikakve dileme protuustavan i predstavlja udžbenički primjer govora mržnje'. 

'Korištenje tog pokliča ili mota tijekom Domovinskog rata nesretan je izbor, koji ne utječe na ocjenu zasluga branitelja, ali nipošto ne mijenja karakter pokliča. Dobronamjerni ljudi imaju sto načina da to jednostavno riješe, a inzistiranje na tom pokliču je kratkovidna i tvrdoglava civilizacijska pogreška', napominje Barić.

I Hasanbegović protiv 'Za dom spremni', ali...

Iako je načelno protiv bilo kakvih zabrana, jer se njima 'ništa ne može postići', Zlatko Hasanbegović još je kao ministar kulture izjavio da je 'Za dom spremni', kao službeni pozdrav ustaškog pokreta u NDH, obilježen brojnim hipotekama.

'Ne vidim razloga da se poseže za njim u modernoj i demokratskoj Hrvatskoj, kao i za bilo kojim drugim krilaticama, dolazile one iz propale jugoslavenske komunističke baštine ili iz baštine ustaškog pokreta i NDH', kazao je Hasanbegović.