Od Skradnika do Rijeke bile su moguće tri opcije koje ovise o koridorima EU. Pruga Rijeka – Zagreb kao i pruga na 'koridoru 10', Bregana – Tovarnik, pruge su za prijevoz robe, a ne za putnički promet - pojasnio je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. One neće biti financirane kao pruge za putnički prijevoz, nego isključivo za prijevoz robe, a logično je i zašto: 'Rijeka i Zagreb u europskim okvirima imaju mali broj stanovnika za razvoj snažnije putničke željezničke mreže, no obnavljanje za 'cargo' je bitno jer se diže operativni kapacitet sa 70 na 120 kilometara na sat', pojasnio je Hajdaš Dončić. 

Drugi važan razlog za popravljanje i gradnju pruge je Luka Rijeka koja s terminalom Brajdica i s ugovorenim kreditom Svjetske banke za izgradnju Zagrebačke obale I i II, do 2017. godine može povećati kapacitete sa sadašnjih 150.000 kontejnera na milijun i pol kontejnera. 'Apsolutno je ekonomski neisplativo za te buduće terete da se od Skradnika do Rijeke gradi pruga po novoj trasi, nego je ekonomičnije i bolje da postojeća trasa, a to je ulazak u Gorski kotar, u većem dijelu ostane na dva elektrificirana kolosijeka, a na manjem dijelu jedan kolosijek.'

Hajdaš Dončić kaže i da će se taj dio pruge od Skradnika do Rijeke će 'ispeglati' i time će se, smatra, završiti priča o riječkom prometnom pravcu u budućih 10-15 godina. 'Kada, i ako, dođe do promjene toka roba i jedan dio kolača u prijevozu roba dođe iz Hamburga i Rotterdama i to dođe u Luku Rijeka, tada bi kapacitet riječkog pravca bio dostatan da izvuče sav teret iz Luke Rijeka. Ključni zadatak mog ministarstva u tjednima i mjesecima koji predstoje je da uspijemo ključne hrvatske prometne pravce uključiti u mrežu europskih koridora.'

Dakle, u većem dijelu se radi o izgradnji novih pruga, uz postojeći kolosijek koji se rekonstruira i dodaje se novi kolosijek. Na nekim mjestima čak i u kompletnu gradnju se uključuju dva nova kolosijeka. Trasa ostaje ista od Zagreba do Skradnika, a od Skradnika (Gorski kotar) do Rijeke uz postojeću trasu, na devet kilometara se mijenja postojeća trasa. Gradit će se možda novi vijadukti ili jedan tunel i taj dio puta se skraćuje.

'Očekujemo oko tri milijarde eura kako bismo mogli od 2014. do 2020. godine dobiti ta sredstva od EU-a, pa je potreba da još 20-ak posto na te tri milijarde osiguramo vlastitih sredstava - dakle oko 600 milijuna eura. Ukupno, pruga bi koštala oko 3,6 milijarde eura', rekao je Hajdaš Dončić.

Premijer Zoran Milanović rekao je da je to racionalna odluka kojom postoji šansa da Luka Rijeka dobije 15 puta više posla: 'Ova odluka određuje prometni pravac i željezničku prugu za Rijeku, odnosno Rijeka - Mađarska i odlučili smo se za ovu novu varijantu za koju već imamo sredstva i počet će se uskoro graditi. To je obnova i dorada postojeće pruge za jer je procijenjeno da može služiti sljedećih 30 godina, pa i ako taj teretni promet dramatično naraste. To nije za putnike i tu ćemo se orijentirati na cestovni promet. Kasnije, za puno vremena, vidjet ćemo koja je uloga Krka i željezničkog mosta prema Krku za kojim sada nema potrebe. Ovim se servisira Luka Rijeka i ambicija je da naraste promet tereta prema luci.'