Na početku sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme, a među njima i sastanke Europskog vijeća.

'Smatram da ovakva vrsta senzibiliziranja koristi', kazao je Plenković, podsjetivši kako je europske čelnike upoznao sa situacijom nakon izbora u BiH. Dodao je da se na Europskom vijeću raspravljalo o brexitu.

'Stvar koja je jako dobra i pozitivna, izašli su novi podaci, suficit je bio 3,15 milijardi kuna. Više nego što smo očekivali. To je potvrda odgovornog vođenja financija u prošloj godini', dodao je Plenković.

Eurostat i DZS objavili su i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

To je, kazao je premijer, također jako dobar rezultat.

Marić predstavio rezultate i stanje Uljanika

Fokus na sjednici Vlade bio je na izvješću o fiskalnim učincima po aktivnim državnim jamstvima odobrenim društvima Uljanik Grupe. 'Od 2010. do 2018. izdano je državnih jamstava u visini 7,5 milijardi kuna. Trenutno stanje aktivnih jamstava je 4,29 milijardi kuna', kazao je ministar financija Zdravko Marić.

'Avansi za brodove za koje država jamči su 2,84 milijardi kuna, jamstva za kredite za gradnju brodova su 1,10 milijardi kuna, za čiste financijske kredite su jamstva 1,1 milijardi kuna, sve skupa zajedno s dvije plaće, ukupni iznos je 4,292 milijarde kuna aktivnih državnih jamstava', kazao je Marić.

U drugoj tablici u izvješću, kaže, govori se o stanju izgrađenosti brodova. 'U velikom broju gradnja brodova nije ni započela, a novci su utrošeni', dodao je Marić, kazavši da se radi o iznosu više od milijarde kuna.

Poručio je da će od 4,29 milijarde do kraja godine morati platiti 2,3 milijarde kuna. 'Negativni fiskalni učinci koji će nastati zbog aktiviranja državnih jamstava značajno će utjecati na likvidnost državnog proračuna u smislu potrebe osiguranja dodatnih sredstava. Osim toga, prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 plaćanja po državnim jamstvima tretiraju se kao kapitalni rashod, što u ovom slučaju, može imati nepovoljan utjecaj na fiskalni saldo, odnosno manjak/višak proračuna opće države, a samim time i na javni dug', stoji u izvješću.

'Rezutati koje smo čuli i objavljeni podaci ukazuju da je smjer konsolidacije javnih financija ispunjen i na tom smjeru ćemo inzistirati i dalje. Unatoč ovo jednokratnom efektu ne dolazi do ugroze stabilnosti javnih financija', zaključio je Marić.

Plenković je dodao da će sve ugovore koji postoje za izgradnju brodova provjerit s DORH-om. 'Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom RH i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati koliko je to moguće najbolje zaštititi interese Republike Hrvatske', kazao je premijer.

Vlada je prihvatila i izvještaj o primjeni lex Agrokora.

'Očekujemo odluku Visokog trgovačkog suda do kraja godine kako bi u drugom, odnosno trećem mjesecu iduće godine izvanredna uprava s timom ljudi od oko 250 stručnjaka mogla započeti s implementacijom nagodbe', rekao je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Po podacima koje je iznio, Agrokor je, unatoč padu prihoda, povećao operativnu dobit (EBITDA) za 12 posto, a što je rezultat fokusiranja na profitabilni dio poslovanja i odustajanja od neprofitabilnih dijelova koncerna. Ukupni su prihodi grupe Agrokor u osam mjeseci ove godine iznosili 16,1 milijardu kuna i na godišnjoj su razni pali za sedam posto, no ukupna operativna dobit je porasla za 12 posto, na 1,46 milijardi kuna.

Na sjednici je prihvaćen i prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe kojim se planira izgraditi sustav vrijedan oko 900 milijuna kuna kako bi se spriječila ugroza i izravne štete za oko 34.000 stanovnika toga područja.

Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić upozorio je kako je poseban problem rješavanje imovinsko pravnih odnosa pa se tim prijedlogom nastoji ubrzati taj postupak. Projekt se sastoji od nasipa i drugih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uključujući pregradu Brodarci s pratećim objektima i prokop Korana s pratećim objektima.

Napomenuo je kako se radi o 150.000 zemljišnih čestica te podsjetio kako su na tom području drastične hidrološke prilike već izazvale poplave na tom području pa je potrebno žurno izgraditi sustav obrane od poplave.

Ministarstvu obrane Vlada je pak dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret proračuna u 2019. godini visini od nešto više od 22 milijuna kuna i to za nabavu pričuvnih dijelova za helikoptere Kiowa Warrior.

Naime, SAD će pričuvne dijelove ustupiti bez naknade, a Amerikanci će podmiriti i transportne i administrativne troškove.

Potpredsjednik Vlade Ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako su helikopteri Kiowa Warrior nova vrijednost u rukama hrvatskih pilota u suočavanju sa suvremenim ugrozama i novi doprinos jačanju hrvatske sigurnosne arhitekture.

'Helikopteri su isporučeni tijekom 2016. i 2017. i provedena je obuka pilota i tehničkog sastava čiji trošak je u potpunosti podmirila vlada SAD, glavni hrvatski saveznik na području obrane i sigurnosti i zahvalni smo im na vrijednoj donaciji. Imaju velike manevarske sposobnosti i vatrenu moć, mogu djelovati danju i noću na cijelom teritoriju Hrvatske kao potpora iz zraka te davati potporu policijskim snagama u nadzoru državne granice, opremljeni su NATO sustavom komunikacija i identifikacijskim te sustavom samozaštite', kazao je Krstičević.

Nakon sjednice, premijer Andrej Plenković boravit će u posjetu Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje će u Makarskoj sudjelovati na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća u povodu Dana grada. Potom će u Splitu prisustvovati svečanoj inauguraciji Dragana Ljutića za rektora splitskog sveučilišta. Navečer će održati predavanje na Pravnom fakultetu o prednostima članstva Hrvatske u Europskoj uniji i budućnosti Europe, te se susreti s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom i splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom.