Ministarstvo financija je 8. rujna raspisalo javni poziv za dodjelu pomoći jedinicama lokalne samouprave koje se odluče funkcionalno ili stvarno spojiti, ali nakon dva i pol mjeseca niti jedna općina nije se odlučila za spajanje, odnosno ukidanje, a od 23 zahtjeva koja su stigla za spajanje funkcija, velika većina njih to je već napravila davno prije ove Vladine reforme.

Otkrili su nam to sami načelnici i gradonačelnici s kojima smo razgovarali, navodi dnevnik.

Do 21. studenoga, kažu u ministarstvu, za dobrovoljno funkcionalno spajanje putem zajedničkog službenika javilo se sedam jedinica, za zajednički upravni odjel ili službu četiri, a za zajedničko trgovačko društvo ili ustanovu njih 12.

Pritom treba uzeti u obzir da se neki zahtjevi udvostručavaju, pa je tako Grad Pazin poslao više zahtjeva, ali i da je ipak riječ o više jedinica jer upravo Pazin ima spojene funkcije sa sedam susjednih općina.

Vlada je već za ovu godinu osigurala 100 milijuna kuna za potpore onima koji se odluče spojiti, no velika većina novca, sudeći prema odazivu, ostat će nepotrošena, a isti je iznos osiguran i u idućoj godini jer je reforma lokalne samouprave dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prema tom planu, država planira u četiri godine ukinuti 85 općina ili funkcionalno spojiti njih 171.

Za spajanje službenika, primjerice da za više općina radi jedan pročelnik ili jedan komunalni redar, država će pet godina sufinancirati dio plaće po određenoj formuli, ovisno o broju stanovnika, isto tako i broj spojenih poslova, dok za djelovanje zajedničke ustanove ili tvrtke mogu dobiti do pola milijuna kuna za poslovanje i pokrivaju im se troškovi spajanja.

Najviše potpora mogu dobiti za stvarno spajanje, do 7,5 milijuna kuna za investicije, te podmirivanje svih dugova, ali unatoč tome, interesa nema.

Dakle, od 428 općina, samo ih se 11 javilo samo za funkcionalno spajanje, koje su u većini slučajeva već prije obavili, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.