Ured pučke pravobraniteljice u 2012. godini zaprimio je 1.849 pritužbi, od čega je, pojasnila je Vidović, 20 posto ocijenjeno osnovanima, 27 posto je bilo neosnovano, u 25 posto slučajeva pritužbe su bile nepotpune, a u 28 posto u trenutku podnošenja izvješća postupak još nije okončan.

Kada govorimo o pojedinim temama, odnosno o pojedinim područjima kojima smo se bavili, najočitiji zaključak koji proizlazi iz rada u 2012. godini neovisno o tome pritužuju li se građani da su im povrijeđena prava ili se osjećaju diskriminiranima, jest da nemaju povjerenja u pravosuđe. I to, naravno, ovdje nije novost. Sada je dojam građana koji mi iščitavamo iz pritužbi koje nam dolaze u ured da je pravosuđe netransparentno, neučinkovito, korumpirano i sigurno će biti potrebno uložiti velike napore kako bi se takva percepcija promijenila i kako bi građani imali povjerenja u sudske odluke koje dobivaju', kazala je pučka pravobraniteljica.

Drugo područje u kojem ima najviše pritužbi je ono koje se odnosi na rad i zapošljavanje.

'Građani su se prituživali vezanouzradneodnose u gospodarstvuobrtu,ali u javnomsektoru, u javnim službama, radilo se o nepravilnostimapri zapošljavanju, prinapredovanjuilipriprestankuradnogodnosa,radilo se o povredinjihovihfinancijskih prava zakojesusmatralidaimpripadaju,dakle neisplata plaća, otpremnina, naknada za prijevoz slično. Što se tiče diskriminacije, područje rada i zapošljavanja je najzastupljenije područje kada gledamo sve pritužbe koje smo zaprimili, 46% njih dakle odnosi se upravo na područje rada i zapošljavanja. I primjećujemo unatrag zadnjih nekoliko godina trend porasta. Odnosile su se također na rad i radne uvjete, na mogućnost obavljanja djelatnosti, kriterije za odabir, uvjete pri zapošljavanju, napredovanje, rekla je Vidović, dodavši da su se pritužbe odnosile i na diskriminaciju temeljem spola ili nacionalne pripadnosti u radu ili zapošljavanju.

Kada se govori o nacionalnoj pripadnosti, Vidović je upozorila da pripadnici, pogotovo srpske nacionalne manjine, već godinama muku muče sa stambenim zbrinjavanjem i pitanjem povrata.

'I spominjem ovo zato što se zaista radi o problemu koji dugi niz godina ide iz godine u godinu i ne rješava se, ne povećava se broj pritužbi, dakle priljev predmeta nije toliko velik, ali se radi o zaista, možda čak možemo reći manjem broju ljudi koji su dugi, dugi niz godina suočeni s istim problemima. Razlozi za to su naravno zaista višestruki i mnogo njih leži u neadekvatnim propisima, budući da se stalno i često mijenjaju i da su izmjene i dopune propisa na ovom području tolike da se u njima ne mogu snaći ni najvrsniji pravni stručnjaci, a kamoli građani za koje znamo zapravo da su najčešće starije životne dobi, da su također često društveno isključeni, dakle da su siromašni, da nisu višeg obrazovnog statusa', rekla je Vidović
Međutim, s njom se nije posve složio HDZ-ov Ivan Šuker

'U ovom trenutku imate nekoliko stotina, ako ne i nekoliko tisuća stanova koji su uređeni, napravljeni, vraćeni ljudima, a ti stanovi zjape prazni. Imate čak u centru pojedinih gradova kao što su Gvozd, Dvor itd. kompletno uređene zgrade gdje stanovi propadaju i kad gledate statistički dakle oni su prazni, a isto tako ti stanovi bi se možda mogli dati nekim ljudima koji bi se htjeli vratiti', upozorio je Šuker
Govoreći o nacionalnim manjinama Vidović se spomenula i Roma. Nacionalna strategija za uključivanje Roma, kazala je, ostat će mrtvo slovo na papiru ukoliko se mjere koje su u strategiji zapisane ne počnu provoditi.

'Što se tiče Roma, njih 90 posto prima neki od oblika socijalne pomoći iako znamo da su tu regionalne razlike također dosta velike. U Međimurju je 98 posto Roma nezaposleno, u Rijeci ih je 15 posto nezaposleno, dakle nije svagdje njihov položaj jednak. I dalje velik broj Roma nema reguliran status unatoč čvrstim obiteljskim vezama koje imaju u Republici Hrvatskoj, i dalje su njihovi uvjeti života jako često ispod granice ljudskog dostojanstva. Vjerujem da o tome često možemo svjedočiti i svakodnevno', rekla je Vidović

Koliko nas košta neadekvatni zatvorski sustav?

Gotovo svake godine pučki pravobranitelj u svojim izvještajima poseban naglasak stavlja na zatvorski sustav, a drugačije nije bilo ni u izvještaju za prošlu godinu.

'Tijekom 2012. nije bilo u Hrvatskoj postupanja koja se mogu okarakterizirati kao mučenje, ali je bilo onih postupanja koja predstavljaju ponižavajuće ili nečovječno postupanje. I opet moram reći to je bilo na razini izuzetka, a ne sustava koji omogućuje takvo nečovječno postupanje. Osnovni problemi u zatvorskom sustavu odnose se na uvjetnost smještaja prije svega, iako prenapučenost u zatvorskom sustavu pada, sada je na 125 posto i time ne možemo biti zadovoljni. Značajni su problemi u zatvorskom sustavu vezani u odnosu na pristup zdravlju, odnosno na zdravstvenu skrb osoba koje su lišene slobode. Osobito pritom nedostatak zdravstvenih radnika u sustavu pravosuđa. Sada je situacija takva da pravosudni policajci dijele terapiju. Ono što bi bilo dobro je da se briga o zdravlju unutar zatvorskog sustava izmjesti iz sustava pravosuđa i organizacijski smjesti u sustav zdravlja. Smatramo da bi to dovelo do boljih rješenja i bolje zdravstvene skrbi, predložila je Vidović.

No s tvrdnjom da pravosudni policajci dijele terapiju nije se složio HDZ-ov Ivan Šantek koji je pučku pravobraniteljicu upozorio i na nešto drugo.

'Vjerojatno ste upoznati da među zatvorenicima postoji jedna pojava koja se zove štekanje terapije. Nadam se da ste čuli o čemu se radi, dakle radi se o tome da propisana terapija koju liječnik propiše, dakle radi se većinom o tabletama za smirenje se ne progutaju nego zadržavaju u usnoj šupljini, nakon toga se tim tabletama trguje ili se skuplja veća količina, pa se onda popije i onda se dogodi ono što zatvorenik obično kaže, 'da ga pukne'', pokazao je Šantek zavidno znanje.

O problemu zatvorskog sustava progovorio je Nenad Pleše iz Hrvatskih laburista, koji je kazao da zbog nesređenih uvjeta u zatvorima država trpi i financijsku štetu. 'Iz medija možemo saznati kako su zatvorenici trenutno podigli tužbe u vrijednosti od 90 milijuna kuna zbog neadekvatnih uvjeta u zatvorima, što se većinom odnosi na premali prostor. Prenapučenost kaznionica i zatvora te teškoće u ispunjavanju hrvatskih i međunarodnih standarda smještaja rezultiraju čestim tužbama zatvorenika radi naknade štete pred nacionalnim i Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Dosad smo imali 10-ak presuda Europskog suda za ljudska prava koji zatvorenicima dosuđuje od dvije do pet tisuća eura. Prema procjeni Europskog suda, odšteta dnevno otprilike iznosi 25 eura', rekao je Pleše

Njegov stranački kolega Branko Vukšić upozorio je pak da se pučki pravobranitelj svake godine vraća s izvještajem u kojem se spominju isti problemi. Djelomično je razlog tome što ni institucije ne doživljavaju upozorenja Ureda pučkog pravobranitelja, ali i zato što pučka pravobraniteljica nije dovoljno prisutna u medijima.

'Kod nas je potreban krik, a to je ono kako probiti šutnju medija. To trebate dati vi odgovor na to i to je moja jedina zamjerka, ne smijete biti pretiha i preskromna osoba. Jednostavno morate potaknuti medije da o onome što vi radite ne zbog vas same, nego zbog građana koji vam se obraćaju, da bude više prisutni i da radite svojevrsni pritisak na institucije koje ne rade svoj posao', savjetovao je Lori Vidović Vukšić

Ingrid Antičević Marinović: Zapošljavanje podobnih? Vi ste i pomoćno osoblje u Saboru mijenjali

U HDZ-u Uredu pučkog pravobranitelja zamjerili su što ne pridaje dovoljno pažnje zapošljavanju u državnim i javnim službama. 'Iz prethodnog razdoblja vidljivo je da se broj imenovanih državnih službenika odnosno državnih dužnosnika tijekom mandata ove vlade drastično povećao, te da tako imenovani dužnosnici upravljaju najsloženijim procesima u sustavu državne uprave bez adekvatne stručne spreme i potrebnog radnog iskustva i da je zapošljavanje po kriterijima političke podobnosti u javnim i državnim službama te javnim poduzećima postalo pravilo', kritizirao je HDZ-ov Ante Babić
Odgovor je odmah stigao iz SDP-a. 'Govorite, 'na najsloženijim upravnim mjestima dovodite ljude bez natječaja'. Zar bi trebalo po vama kada se dobije vlast, i to kada koalicija dobije vlast, da vi imenujete i ministre? I to govorite vi koji ste i pomoćno osoblje u Saboru mijenjali. To je način vašeg vladanja jer ste vodili tu vlast kao jedna lokomotiva, kompozicija, po načelu 'podobni naprijed, ostali stoj'', replicirala je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović, spomenuvši se pritom Rade Buljubašića.

Međutim HDZ-ovac Babić nije joj ostao dužan. 'Kolegice Antičević-Marinović, mislim da ste vi zadnji u ovome Saboru koji može govoriti o moralu i poštenju, sjetite se samo vašega supruga', rekao je Babićna što mu je SDP-ovka odgovorila da je njen suprug 'savjesno i godinama i pod prijetnjom pištolja i bombi branio druge, a za onaj eksces koji je imao tri godine nije radio'.
Komentar je imala i SDP-ova Gordana Sobol koja je Babića priupitala zašto u HDZ-u nisu zamijetili kada je bivši pučki pravobranitelj političko kadroviranje spominjao u prošlim izvještajima.

'Zar ne mislite da je poštenije da pomoćnici ministara i ravnatelji različitih uprava i slično dolaze s politikom, pa kada ta politika eventualno siđe s vlasti, da s njom i odu?', upitala je Sobol

Radin: Najteže je muškarcu kad izgubi posao? Kako tumačite taj mačo stav?

U HDZ-u su upozorili i na diskriminaciju prema ženama u sustavu rada i zapošljavanja. 'Nedavno sam vidio na jednom trgovačkom centru da je produženo radno vrijeme subotom bilo do 21.00, a sada do 23.00 sata. Prebrojao sam, sve su žene bile tamo u 23.00 sata, ne smiju ni prijaviti da rade prekovremeno i imaju najniže plaće moguće plaće. Nitko ne radi kao te žene u dućanima za tako niske plaće, one su najugroženije. Istodobno se vrši i nasilje prema njima, izložene su različitim oblicima maltretiranja i najčešće to radi muški svijet. Ma mene je sram što muški svijet radi prema ženama u poslu, zaposlenim ženama, naravno i prema onima u obitelji isto tako', rekao je HDZ-ov Goran Marić

Spomenuo se toga i nezavisni zastupnik Damir Kajin kazavši kako je 'teško kada muškarac izgubi posao, a kamoli samohrana majka'. Potaknulo je to zastupnika talijanske nacionalne manjine Furia Radina da Kajinu postavi pitanje: 'Vi ste rekli da je najteže muškarcu kada izgubi posao, kako tumačite taj vaš mačo stav?'

'Ja sam rekao, teško je muškarcu kao onome koji nosi obitelj. Nije to moj mačo ili ne znam kakav, patrijarhalan stav, ali sam isto tako odmah u toj istoj rečenici nadodao, a još je teže ženi samohranoj majci, a vjerojatno je još teže invalidu jer ako jednom dobije posao i ako ga nakon toga izgubi, taj čovjek ga više nikada ne može naći', pojasnio je Kajin.

Njegov stav zbunio je laburista Vukšića. 'Zašto je teže muškarcu nego ženi kada izgubi posao? I drugo, rekli ste da te pojave izazivaju normalne traume. Šta su normalne, a što su abnormalne traume?', upitao je Vukšić
'Tako smo odgajani da je na neki način muškarac odgovoran za tu obitelj, bez obzira što narod kaže da tri kantuna u kući drži žena. Ako ništa drugo, ova desna strana se slaže sa mnom ovaj puta', rekao je Kajin