Senta je rekla da kroz rad CMS-a, praćenje politika i provedbe zakona, te kroz ostali istraživački i zagovarački rad primjećuju 'da postoji diskontinuitet provedbe državnih politika i strategija. Primjerice, predugačak je proces usvajanja Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije – temeljne strategije za rad na rješavanju nejednakosti u društvu.

Odgađanjem njegovog usvajanja se ugrozila i određena svota novca iz EU fondova budući da je postojanje i provedba takve državne politike bio jedan od uvjeta za povlačenje sredstava iz fondova Učinkoviti ljudski potencijali i Konkurentnost i kohezija. Međutim, EU je srećom Hrvatskoj produžila rok, a mi još uvijek čekamo da Vlada usvoji Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije', rekla je Senta.

Objasnila je da je Nacionalni plan važan radi koordiniranog i fokusiranog rada na smanjenju nejednakosti hrvatskih građana kroz provedbu mjera i aktivnosti čiji su nositelji državne institucije.

CMS pruža besplatnu pravnu pomoć građanima i tako prati najčešće povrede prava u društvu

Istaknula je kako CMS građanima pruža besplatnu pravnu pomoć te je na taj način u direktnom doticaju sa žrtvama povreda ljudskih prava. Prema potrebi, CMS obavještava nadležne institucije, a na nekim slučajevima surađuje s Pučkom pravobraniteljicom, primjerice u par slučajeva diskriminacije, CMS je bio umješač ili jedan od nositelja udružnih tužbi.

'Kroz pružanje pravne pomoći i ostale oblike direktnog rada, npr. integracijskih aktivnosti s tražiteljima međunarodne zaštite, dobivamo uvid u stvarno stanje društva na terenu. To nam daje smjer za daljnje djelovanje i razvoj naših programa i aktivnosti u CMS-u a kako bi oni odgovarali stvarnim potrebama u društvu. Također, ti podaci i informacije koje prikupimo nam služe i za daljnje izvještavanje ne samo na razini hrvatskih institucija nego i na međunarodnoj razini, na primjer prema Agenciji Europske unije za temeljna prava (FRA) čiji smo provedbeni partner za Hrvatsku', objasnila je.

Istraživanja pokazuju da su Romi najdiskriminiranija skupina u društvu

Senta je komentirala i nedavno objavljeno istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji koje je proveo Ured pučke pravobraniteljice na zajedničkoj aktivnosti s CMS-om. To istraživanje se ponavlja po treći put od 2009. i rezultati ne variraju mnogo. Otprilike 50 posto ispitanih građana zna što je diskriminacija, a dosta visok postotak smatra da je diskriminacija jedan od najvažnijih ili visoko rangiranih važnih problema u društvu, što, kako ističe, dodatno daje težinu nepostojanju Nacionalnog i akcijskog plana za borbu protiv diskriminacije, odnosno, mjera i aktivnosti kojima bi država otklonila taj negativni fenomen i društvo učinila pravednijim.

Istaknula je i kako je petina građana na pitanje koje su najdiskriminiranije skupine u društvu reklo da su to Romi. 'Unatoč dosta velikom angažmanu države na rješavanju problema romskog stanovništva, očigledno je da građani prepoznaju da je to društvena skupina s puno manje moći i mogućnosti u društvu', rekla je. Navela je i da je oko 37 posto ispitanika reklo da ne bi zaposlilo osobu romske nacionalnosti.

'S jedne strane prepoznaje se da su Romi u nepovoljnijem položaju, ali kada su građani u poziciji da naprave nešto po tom pitanju, onda baš i ne bi. Misija CMS-a je da djelujemo na pojedince da mijenjaju ustaljene obrasce jer mislimo da promjena počinje od nas samih, od osvještavanja vlastitih predrasuda i stereotipa', istaknula je.

Senta je rekla da rezultati istraživanja pokazuju da su uz romsku manjinu, najčešće diskriminirana srpska i druge manjine. Dvadeset posto ispitanika navelo je da smatraju da su Romi najdiskriminiranija skupina u društvu, 4,6 posto ispitanika navelo je da su to Srbi, 3,6 posto navelo je skupno pojam 'manjine', te stranci i izbjeglice.

'Kad to zajedno zbrojimo, ispadne da oko 30 posto građana prepoznaju nacionalne i etničke manjine kao one koje se najčešće susreće s diskriminacijom', istaknula je Senta.

20. generacija Mirovnih studija, oko 500 ljudi, svih uzrasta i zanimanja, prošlo kroz edukacije

Senta je spomenula kako CMS slavi 20. obljetnicu rada. CMS djeluje kroz par programa koji odgovaraju našim strateškim smjernicama. Program borbe protiv rasizma i ksenofobije radi na povećanju otvorenosti društva prema različitostima. To uključuje postizanje institucionalnih promjena u području tretmana manjinskih grupa, prevenciju radikalnih i nasilnih oblika ponašanja, a stvarajući društvo dobrodošlice.

Drugi program se bavi mirovnim obrazovanjem i afirmacijom nenasilja i u njemu radimo na povećanju senzibiliteta i kompetencija društva za nenasilje. U tom programu usredotočeni smo na promjene obrazovnih politika i demokratizaciju obrazovanog sustava, uz osnaživanje građana na aktivizam i nenasilno djelovanje. Treći i četvrti program su najmlađi, radi se o temama socio-ekonomske pravednosti i ljudske sigurnosti. 

Istaknula je da ove godine upisuju 20. generaciju Mirovnih studija. Kaže da je to temelj njihova rada, kako im i samo ime govori te da su jako ponosni jer je više od 500 osoba, svih generacija i zanimanja, prošlo kroz njihove edukacije i neki su im i danas suradnici u nevladinim organizacijama i u raznim institucijama.

Prisjetivši se početaka djelovanja CMS-a, rekla je da je 90-tih godina u vrijeme rata u Hrvatskoj došlo do ideje o volonterskom mirovnom projektu koji bi uključivao strane volontere koji bi radili u podijeljenoj zajednici. To je tada bio Pakrac, koji je nakon prestanka ratnih operacija 1993., bio podijeljen na srpski i hrvatski dio, a socijalne veze unutar tog grada su bile pokidane.

Tada ekipa međunarodnih volontera počinje 's izgradnjom mira u Pakracu', što je uključivalo i fizički rad na premošćivanju tih barijera, prenošenja pošte iz jednoga u drugi kraj grada, pomaganju na čišćenju ruševina, ali i angažman u zajednici kroz edukacije o nenasilnoj komunikaciji, gdje se razgovaralo o tome što se događa i kako dalje nastaviti živjeti unutar takve zajednice.

Kroz godine rada volonterskog projekta Pakrac, akumuliralo se znanje među hrvatskim mirovnim aktivistima te 1997. grupa osoba osniva CMS sa temeljnom zadaćom provođenja mirovnih edukacija – to je početak obrazovnog programa Mirovni studiji koji se od tada održavaju kontinuirano 20 godina.